Predsjednik HDZ BiH i HNS BiH Dragan Čović bio je gost emisije Fokus na Radioteleviziji Herceg-Bosne, gdje je detaljno govorio o nadolazećim Općim izborima, važnosti legitimnog političkog predstavljanja te odnosima s Bošnjacima i budućnosti Bosne i Hercegovine.
Odgovarajući na pitanje o presudnoj važnosti izlaska na izbore, Čović je istaknuo tri ključna razloga: očuvanje zajedništva unutar hrvatskog glasačkog tijela kako bi se spriječila klica razdora, rješavanje višegodišnje blokade institucija i neusklađenosti vanjske politike te aktualni globalni politički trenutak. Naglasio je kako je atmosfera u kampanji HDZ-a BiH izrazito pozitivna i rasterećena prošlosti, a posebno je pohvalio kandidatkinju HNS-a za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, Darijanu Filipović. Nju je opisao kao mladu osobu punu energije koja je uključena u brojne projekte, naglasivši kako upravo u komunikaciji s Vladom Republike Hrvatske i institucijama Europske unije njeno djelovanje daje rezultate u punini. Čović je kazao da ona sada, po anketama koje su radile međunarodne institucije, ima tri i pol puta veću podršku od prvog pratitelja.
Osvrćući se na retoriku drugih političkih aktera koji kampanju temelje na širenju straha i prizivanju na podjele temeljem pripadnosti i borbi između HVO-a i Armije BiH, Čović je ocijenio kako su ti ljudi u vremenskom zaostatku i nude samo zadržavanje u blatu, dok mlade generacije žele mir, sigurnost i razvojnu dimenziju.
Udarci ispod pojasa i šutnja oporbe
Posebnu pozornost Čović je posvetio prljavoj kampanji na hrvatskoj političkoj sceni u BiH, prokomentiravši osobne uvrede i diskvalifikacije s kojima se suočava. Podsjetio je da je u javnom životu prisutan gotovo četrdeset godina te da je naviknuo na reciklirane napade s kraja devedesetih i početka 2000.-ih godina, no oštro je osudio uvlačenje obitelji u politička prepucavanja.
Kazavši da su mi neki govorili da na napade uzvrati jednakom mjerom, Čović je naglasio kako je šutnja u ovom slučaju najglasniji odgovor onima koji se služe uvredama. Osvrćući se na napade na vlastitu obitelj i spominjanje roditelja koji su, kako kaže, pokojni već više od desetljeća, istaknuo je kako takav politički pristup u tim ljudima samo dodatno jača te iz njih izvlači ono najgore.
Kazao je i da smatra da će se takav pristup kampanji od strane kandidata za Predsjedništvo BiH kojega podržavaju stranke oporbene “Petorke” kasnije njima vratiti kao bumerang.
“Zaboravljaju da će se sva ta prljavština poslije izbrojati pred njihova vrata. Ljudi iz tih struktura zovu, dobio sam stotine poruka onih koji se ispričavaju i ne mogu vjerovati da je netko takvo što izrekao”, naglasio je predsjednik HDZ-a BiH.
Izborni zakon i odnosi s Bošnjacima
Govoreći o legitimnom predstavljanju i Izbornom zakonu, Čović je izrazio uvjerenje da će se ta pitanja konačno riješiti. Analizirajući dosadašnju praksu, podsjetio je da su preglasavanjem Hrvata najveću štetu pretrpjeli upravo Bošnjaci i sama država, jer je Bosna i Hercegovina zbog prevara i manipulacija zakočena u napredovanju i zaostala u svakom smislu.
Na pitanje što će se dogoditi ako bošnjačko biračko tijelo ponovno nametne Hrvatima člana Predsjedništva, Čović je odgovorio kako ne vjeruje u taj scenarij jer HDZ BiH u kontinuitetu razgovara sa svim bitnim bošnjačkim strankama koje pokazuju razumijevanje za taj problem. Ipak, ukoliko bi do toga ponovno došlo, upozorio je na potpunu blokadu sustava.
“To bi bio zastoj funkcioniranja BiH u svakom smislu riječi. Bojim se da se Vijeće ministara nikad ne bi uspostavilo, a Vlada Federacije bi potpuno stala”, istaknuo je Čović.
Važnost Predsjedništva i preglasavanje
Komentirajući teze onih koji zagovaraju omjer snaga 2:1 u Predsjedništvu za tzv. pro-bosanske snage, Čović je podsjetio na svoje vrijeme u toj instituciji, kada nije dopustio da jedan član bude preglasan, naglasivši kako je konsenzus ključan oko svih bitnih pitanja poput vanjske, sigurnosne, pa i monetarne politike. Osvrnuo se na ustavne ovlasti Predsjedništva koje uključuju imenovanje veleposlanika i generala te predlaganje proračuna.
Kao konkretan primjer zloupotrebe ovlasti i blokada, naveo je sporazum o izgradnji dionice autoceste od Bune prema sjeveru u Mostaru. Pojasnio je kako taj infrastrukturni projekt stoji jer dva bošnjačka člana Predsjedništva ne dozvoljavaju da se manji dio vojne imovine oko aerodroma proglasi neperspektivnim.
“Kada se ti ljudi petljaju u aktivnosti izvršne i zakonodavne vlasti, oni u biti sve blokiraju. To rade pilatovski u rukavicama, čiste su im ruke, a netko je drugi kriv”, dodao je Čović.
Budućnost BiH: Između separatizma i unitarizma
Odgovarajući na medijske spekulacije o mogućem raspadu države jer se o tome piše i u nekim globalnim medijima, Čović je odbacio takve scenarije. Prisjetio se izjave nekadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva Harisa Silajdžića, koji je upozorio da se Hrvatima ne smije ograditi BiH, poručivši da se to pravilo može primijeniti na sve narode. Jasno je naglasio da će uvijek biti protiv unitarista, jednako kao i protiv separatista, jer bi bilo kakva podjela značila povratak u prošlost.
Na pitanje novinara mora li Hrvati dokazivati lojalnost Bosni i Hercegovini te pravdati činjenicu da je Mostar stolni grad, Čović je poručio da za pravdanjem nema nikakve potrebe. Podsjetio je da upravo hrvatski politički predstavnici predvode sve pozitivne procese i vuku državu naprijed, od Vijeća ministara do najuspješnijih gradova i županija.
“Mi ćemo olakšati sebi da ne moramo se stalno negdje pravdati. Jedini koji vuku Bosnu i Hercegovinu naprijed su politički predstavnici hrvatskog naroda. Dao Bog da smo se očuvali kao politički predstavnici u Bosni i Hercegovini. Jer želja mnogih u zadnjih 25 godina je bila eliminirati taj konstitutivni narod”, rekao je Čović.
Legitimno predstavljanje kao natkrovljujuća ustavna kategorija
Odgovarajući na pitanje o pojmu legitimnog političkog predstavljanja i njegovom osporavanju u dijelu sarajevske javnosti, Čović je naglasio kako je riječ o temeljnoj ustavnoj kategoriji bez koje je nemoguće funkcioniranje državnih institucija.
“Legitimno predstavljanje je natkrovljujuća kategorija, kako je to definirao i Ustavni sud BiH. Bez legitimnog predstavljanja nemate funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. Da Bošnjak izabere i najboljeg Hrvata, on nije legitiman, jer to moraju učiniti Hrvati svojom većinom glasova”, poručio je Čović. Dodao je kako je kroz izmjene u Izbornom zakonu potrebno osigurati da svaki narod bira svoje predstavnike, istaknuvši da bez legitimnosti nema konstitutivnih naroda, a time ni same Bosne i Hercegovine.
Hrvata je u institucijama znatno manje nego što im pripada po Ustavu
Komentirajući tvrdnje pojedinih bošnjačkih političara o navodnoj prezastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, Čović je odbacio takve navode kao predizbornu retoriku i “brojanje krvnih zrnaca”. Naglasio je da su Hrvati u stvarnosti podzastupljeni u odnosu na ono što im jamče zakon, Ustav i posljednji popis stanovništva.
“Ako pogledate ogromni sektor namjenske industrije u Federaciji BiH, pitanje je hoćete li tamo naći i jedan promil Hrvata. Slično je i u energetskom sektoru, BH Gasu..”, rekao je Čović pozvavši one koji pokušavaju graditi svoju politiku na tim pričama da naprave preciznu analitiku pa će vidjeti da je Hrvata mnogo manje nego što im po Ustavu i zakonima pripada.
Osvrnuo se i na diplomatsko-konzularnu mrežu, napomenuvši kako su nakon 2018. godine svi legitimni predstavnici hrvatskog naroda u diplomatskim predstavništvima smijenjeni. Naglasio je kako će se to automatizmom promijeniti dolaskom Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, pri čemu nije isključio mogućnost da Hrvat nakon gotovo 28 godina ponovno preuzme i funkciju ministra vanjskih poslova BiH.
Pozivi na vlast bez Hrvata idu od neprijatelja Bosne i Hercegovine
Govoreći o najavama dijela bošnjačkih stranaka o formiranju vlasti bez legitimnih hrvatskih i srpskih predstavnika, Čović je ocijenio kako takve poruke šalju ljudi koji ne žele dobro državi.
“Pozivati na stvaranje vlasti bez legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda znači pozivati na daljnju destabilizaciju. Ti ljudi su pravi neprijatelji Bosne i Hercegovine i ne love ovu zemlju. To je po zakonima i Ustavu nemoguće napraviti”, rekao je Čović dodavši da je najveći dio bošnjačkog establishmenta protiv takve ideje.
U kontekstu predstojećih izbora i formiranja postizbornih partnerstava, istaknuo je da je koaliciji okupljenoj oko HDZ-a BiH i HNS-a potrebna uvjerljiva pobjeda i potpora od 75 do 80 posto hrvatskih birača kako bi se spriječili pokušaji izbornog inženjeringa i ponavljanje scenarija s takozvanim alijansama i platformama. Naglasio je da će pobjednici unutar sva tri naroda morati sjesti za stol i odmah otvoriti ključna pitanja, primarno reformu Izbornog zakona te reformske zakone u pravosuđu i vanjskim poslovima.
Hrvatska pruža bezrezervnu podršku, euroatlantski put nema alternativu
Čović se dotaknuo i potrebe za relaksacijom hrvatsko-bošnjačkih odnosa, istaknuvši da je preduvjet za građenje narušenog povjerenja upravo međusobno uvažavanje legitimiteta. Naglasio je iznimnu ulogu Republike Hrvatske i Vlade predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem u zaštiti interesa Hrvata u BiH te snažnom lobiranju za europski put zemlje.
“Bilo koji žitelj Bosne i Hercegovine nema većeg prijatelja od predstavnika institucija Republike Hrvatske. Vlada RH je investirala stotine milijuna eura u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i kulturu diljem BiH”, rekao je Čović dodavši da nema većih zagovornika Bosne i Hercegovine u EU i svijetu od predstavnika institucija RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Govoreći o geopolitičkoj situaciji i budućnosti zemlje, Čović je naglasio kako euroatlantski integracijski procesi nemaju alternativu te da BiH mora što prije provesti nužne reforme kako ne bi zaostajala za zemljama u okruženju jer istok nije alternativa.
