Koalicija “Pod lupom” predstavila je rezultate najnovijeg istraživanja javnog mnijenja o kvaliteti života građana u Bosni i Hercegovini, razini povjerenja u institucije BiH te stavovima građana o euroatlantskim integracijama.
Prema rezultatima istraživanja, gotovo sedam od deset građana (68,8 posto) podupire članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.
Uočene su značajne razlike među entitetima. U Federaciji BiH čak 77,7 posto građana smatra da BiH treba postati članica Europske unije, dok u Republici Srpskoj taj stav dijeli 52,8 posto ispitanika.
Također, 57,1 posto građana smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Potpora članstvu u NATO-u znatno je niža u Republici Srpskoj, gdje ga podržava 17 posto građana, dok u Federaciji BiH potporu iskazuje 83 posto ispitanika.
Građani su odgovarali i na pitanje koji su ključni problemi u Bosni i Hercegovini.
Najčešće su izdvojili kriminal i korupciju (30,2 posto), loše stanje gospodarstva (16,8 posto) te nepovoljnu političku situaciju (14,9 posto).
S druge strane, tri najvažnija aspekta svakodnevnog života građana su zdravstveni sustav (26,2 posto), primanja (22,5 posto) i sigurnost (19,8 posto).
Iz Koalicije “Pod lupom” ističu kako su građani u istom istraživanju prije dvije godine kao najveći prioritet navodili bolju gospodarsku situaciju, dok je danas na prvo mjesto došao kvalitetniji zdravstveni sustav.
Povjerenje građana u institucije i društvene aktere dodatno je narušeno. Gotovo trećina građana (29,7 posto) navodi da nema povjerenja ni u koga u društvu, što, kako ističu, upućuje na duboku krizu društvene kohezije.
Istodobno, i obitelj, koja se tradicionalno smatra najstabilnijim osloncem, bilježi značajan pad povjerenja – s 24,7 posto u 2024. godini na svega 8,5 posto u 2026. godini, što može upućivati na šire društvene i gospodarske pritiske koji utječu čak i na najbliže društvene veze.
Percepcija rada vlasti u velikoj mjeri odražava takve stavove. Većina građana smatra da vlasti ne rade ništa (25,4 posto) ili da rade isključivo u vlastitom interesu (20,9 posto).
To upućuje na zaključak da građani političke predstavnike ne doživljavaju kao one koji odgovaraju na njihove potrebe.
Ocjenjujući rad institucija na državnoj, entitetskoj, županijskoj i lokalnoj razini, građani su im dali tek prolaznu ocjenu – dovoljan (2), uz nastavak pada povjerenja u institucije vlasti na svim razinama.
Najvišu prosječnu ocjenu, 2,45, dobili su gradonačelnici i načelnici, što pokazuje da lokalna razina vlasti i dalje uživa najveće povjerenje građana. Ipak, u odnosu na prije dvije godine, kada je prosječna ocjena iznosila 3,10, vidljiv je i pad povjerenja u lokalne vlasti.
Kombinacija gospodarske nesigurnosti, korupcije i niskog povjerenja u institucije izravno se odražava na razmišljanja građana o odlasku iz zemlje.
Gotovo polovica građana (40,6 posto) ozbiljno je razmišljala o napuštanju Bosne i Hercegovine. Posebno je izražena razlika između mlađih i starijih ispitanika – o odlasku je ozbiljno razmišljalo 62,1 posto mlađih građana, dok je među starijima taj udio iznosio svega 7,2 posto.
Više od polovice građana BiH (63,5 posto) smatra da danas živi lošije nego prije pet godina. Istodobno je vidljiv i rast takvog stava jer je prije samo dvije godine većina građana (52,3 posto) smatrala da živi bolje nego pet godina ranije, što danas više nije slučaj. /HMS/
