Regionalna konferencija „EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.“, posvećena budućnosti europskih politika i financijskih instrumenata, održana je u zgradi SUMIT-a na Kampusu Rodoč u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever iz Republike Hrvatske.
Konferencija je okupila visoke dužnosnike, zastupnike, kreatore politika i istaknute stručnjake za EU fondove, koji su u uvodnim izlaganjima i panel-raspravama govorili o prilikama, izazovima i perspektivama koje donosi novo financijsko razdoblje Europske unije.
Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak istaknuo je kako Konferencija predstavlja jedan od rezultata intenzivne suradnje sa Sveučilištem Sjever, ali i dio širega nastojanja Sveučilišta da jača vlastite kapacitete u području europskih projekata i fondova.
„Na ovom projektu intenzivno smo radili sa Sveučilištem Sjever, a napravili smo i korak dalje pokretanjem poslijediplomskoga specijalističkog studija iz ovoga područja. Želimo razvijati znanja i obrazovati stručnjake koji će biti spremni odgovoriti na mogućnosti koje europski fondovi donose Bosni i Hercegovini“, kazao je rektor Čolak.
Na važnost povezivanja dvaju sveučilišta ukazao je i rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Damir Vusić, naglasivši kako je projekt nastao iz zajedničke ideje da se postojeća znanja i iskustva Sveučilišta Sjever u području europskih fondova prenesu i dodatno razvijaju u suradnji.
„Okupili smo tim koji je razradio projekt posvećen europskim fondovima te smo znanja, iskustva i kompetencije koje imamo odlučili podijeliti s kolegama sa Sveučilišta u Mostaru. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom ostvariti cilj projekta, a to je modernizacija visokoobrazovnoga sustava i razvoj studijskih programa usmjerenih na EU fondove“, kazao je Vusić.
Akademska zajednica kao važan dio europskoga puta BiH
Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas suradnju Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever izdvojio je kao primjer povezanosti koja nadilazi državne granice.
„Dva hrvatska sveučilišta s dviju strana granice pokazuju da granice ne mogu razdvojiti obrazovanje, znanost, kulturu i sve ono što je važno za budućnost jednoga naroda. To su područja koja nas povezuju i zato mi je posebno drago što smo dio ove inicijative. Vjerujem da će znanja i iskustva okupljenih stručnjaka biti vrijedan doprinos Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu“, poručio je Milas.
O ulozi Sveučilišta u tim procesima govorila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Darijana Filipović, istaknuvši kako nazočnost predstavnika europskih institucija, vlasti Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te akademske zajednice potvrđuje zajedničko opredjeljenje prema europskoj budućnosti BiH.
„Sveučilište u Mostaru temeljni je stup obrazovnoga, znanstvenoga i kulturnoga identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ono je mjesto okupljanja, mjesto koje obrazuje mlade i sposobne ljude koji žele ostati u Bosni i Hercegovini i ovdje graditi našu sadašnjost i budućnost“, kazala je Filipović.
Naglasila je kako organizacijom ovakvih događaja Sveučilište potvrđuje i svoju ulogu u povezivanju akademskoga sektora s institucijama i donositeljima političkih odluka.
„Sveučilište u Mostaru na ovaj način predstavlja most između akademske zajednice i donositelja političkih odluka, ali i između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Dijalog koji otvara ova Konferencija važan je kako bi akademska zajednica, gradovi, općine i institucije bili spremni za nove europske politike i financijske cikluse koji su pred nama“, istaknula je Filipović.
Pripreme za 2028. počinju već danas
Ravnatelj Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jurilj naglasio je kako razgovor o novoj financijskoj perspektivi nije preuranjen. Buduće politike Europske unije, istaknuo je, izravno će se reflektirati i na Bosnu i Hercegovinu, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati smjer njihova razvoja.
„Pred nama je izrada novih strategija, od lokalne do viših razina vlasti, i upravo sada imamo priliku svoje prioritete i potrebe uklopiti u budući europski okvir. Važno je na vrijeme sagledati u kojem smjeru ide Europska unija, kako će izgledati njezini financijski instrumenti i kakva će u njima biti uloga država kandidatkinja, uključujući Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Jurilj.
Dodao je kako Konferencija omogućuje da se o očekivanim promjenama i budućnosti europskih fondova razgovara izravno sa zastupnicima u Europskom parlamentu i stručnjacima koji poznaju procese njihova oblikovanja.
Dosadašnja suradnja mjeri se stotinama projekata
O konkretnim rezultatima suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine govorila je državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataša Mikuš Žigman.
Kroz programe prekogranične suradnje partneri iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine do sada su realizirali 117 projekata ukupne vrijednosti gotovo 130 milijuna eura, dok je kroz program potpore koji Vlada Republike Hrvatske od 2021. godine financira iz vlastitoga proračuna realizirano dodatnih 370 projekata vrijednih 15 milijuna eura.
„Ti rezultati pokazuju koliko prekogranična i bilateralna suradnja može konkretno pridonijeti razvoju naših zajednica. Posebno je važno da Hrvati u Bosni i Hercegovini kao konstitutivan narod ravnopravno sudjeluju u kreiranju i provedbi europskih politika i projekata“, istaknula je Mikuš Žigman.
Naglasila je kako se uspješnost europskih programa ne ogleda samo u vrijednosti realiziranih projekata nego, prije svega, u promjenama koje oni donose lokalnim zajednicama i građanima.
BiH može koristiti iskustvo koje je Hrvatska već stekla
O promjenama koje se očekuju u budućem europskom financiranju govorio je zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za nove nacionalne i regionalne partnerske planove Karlo Ressler.
„Hrvatska Bosni i Hercegovini može prenijeti iskustva koja je godinama stjecala u upravljanju europskim fondovima i pomoći joj da ne ponavlja određene početničke pogreške. Bez obzira na vanjsku granicu Europske unije, Hrvatska i Bosna i Hercegovina u akademskom, prometnom, energetskom i gospodarskom smislu predstavljaju snažno povezan razvojni prostor“, kazao je Ressler.
Dva panela o budućnosti europskih politika i fondova
Nakon uvodnoga izlaganja državne tajnice Nataše Mikuš Žigman Konferencija je nastavljena u dva panela.
Na prvome panelu „EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.“ sudjelovali su zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje Zoran Zeljko, zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Karlo Ressler, zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić te posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Savić. Panel je moderirao Ivan Jurilj.
Drugi panel „Kako se pripremiti za sljedeće financijsko razdoblje“ raspravu je usmjerio prema konkretnim koracima potrebnima za pripremu institucija, lokalnih zajednica i akademskoga sektora za novi europski financijski ciklus te razvoju kapaciteta za pripremu i provedbu projekata.
Konferencija je održana u okviru projekta „KNOW-HOW EU: Modernizacija obrazovanja i strateško partnerstvo za upravljanje EU fondovima u BiH“, koji Sveučilište u Mostaru provodi u suradnji sa Sveučilištem Sjever, uz financijsku potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. /HMS/
