Ravnatelj Hrvatske izvještajne novinske agencije Siniša Kovačić, na panelu o ulozi medija u promicanju hrvatske nacionalne manjine na 4. Susretu hrvatske nacionalne manjine u Novalji u subotu, najavio je osnivanje Hinine podredakcije za Hrvate izvan domovine.
Kovačić je istaknuo da je Hina u strateškim ciljevima za 2027. godinu stavila izvještavanje o Hrvatima izvan domovine među svoje prioritete.
“Intenzivno dogovaramo sporazum sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan domovine oko modaliteta suradnje i nadamo se da ćemo ga uspješno završiti, definirati, potpisati, a onda i javnosti predstaviti”, naveo je, dodajući da bi jedan od rezultata trebala biti nova podredakcija.
“Cilj bi bio sustavnije praćenje hrvatske manjine, ne samo kad je u nekakvim kriznim situacijama, kad su zajamčene naslovnice i interes medija i portala, nego da sustavno počinjemo pratiti život, društvo, i gospodarstvo”, istaknuo je Kovačić dodajući kako je još jedan od ciljeva dodatno osnažiti mrežu dopisnika u Republici Srbiji, Mađarskoj, Srednjoj Bosni, Posavini, Crnoj Gori.
Naglasio je kako se danas mora pronaći novi pristup da se digitalnim jezikom dođe do mladih ljudi. “Mi u Hini paralelno vodimo i taj proces i snažno se pripremamo za taj iskorak prema digitalnom jeziku, kako bismo dodatno podigli vidljivost, ali i da damo vrijednost nekim osobama, temama, događajima i analizama”, istaknuo je ravnatelj Hine.
Urednik na Hrvatskoj radio-televiziji Vladimir Brnardić istaknuo je da HRT svoje servise otvara hrvatskoj nacionalnoj manjini, između ostalog, putem vijesti na četiri strana jezika, u kojima djeluju izvorni govornici jezika. Tu je i niz emisija za dijasporu i Hrvate u BiH, te jačanje digitalizacije, također u cilju približavanja mlađim gledateljima, rekao je.
Očuvati djelovanje specijaliziranih glasila nacionalnih manjina
Svoje aktivnosti predstavili su predstavnici novinarstva hrvatske nacionalne manjine, Zlata Vasiljević i Karolina Bašić, ravnateljica i novinarka informativno-političkog tjednika Hrvata u Srbiji Hrvatska riječ, Timea Šakan Škrlin iz Croatice, hrvatskog glasnika i izdavača u Budimpešti i Nikola Dončić iz Hrvatskog glasnika u Crnoj Gori.
Govorili su o različitim modelima financiranja. Navedeno je da se Croatica financira iz državnog proračuna, ali i putem hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, s oko 200 tisuća eura godišnje, a Hrvatski glasnik u Crnoj Gori, kako je naveo Dončić, u prošloj godini, kad su objavili jubilarni 200. broj, dobio je iz crnogorskog fonda za nacionalne manjine 4000 eura, što nije dovoljno ni za tiskanje jednog broja.
Sudionici panela složili su se da je bitno očuvati djelovanje specijaliziranih glasila nacionalnih manjina u današnjem tržišnom društvu, uz zaključak da ta glasila često pokreće entuzijazam kao bitan element.
Panel je održan u okviru 4. Susreta hrvatske nacionalne manjine u Novalji, koji je u cijelosti posvećen Hrvatima u Republici Srbiji. /HINA/HMS/
