Iran bi u slučaju obnove sukoba mogao ponovno pokrenuti znatno intenzivnije raketne napade na Izrael i druge zemlje Bliskog istoka nakon što je u velikoj mjeri obnovio pristup svojim podzemnim raketnim arsenalima, piše CNN pozivajući se na analizu satelitskih snimaka i izjave stručnjaka.
Tijekom višetjednih američkih i izraelskih napada glavna je strategija bila ograničiti pristup iranskim podzemnim bazama uništavanjem cesta i zatrpavanjem ulaza u tunele koji vode do skladišta projektila i lansera.
No satelitske snimke koje je analizirao CNN pokazuju da je Iran uz pomoć relativno jednostavne mehanizacije, poput buldožera i kamiona kipera, uspio ponovno otvoriti velik dio pogođenih lokacija.
Prema podacima CNN-a, Iran je dosad deblokirao 50 od ukupno 69 ulaza u tunele koji su bili pogođeni na 18 podzemnih raketnih objekata. Istodobno su obnovljene i brojne prometnice koje su SAD i Izrael prethodno bombardirali kako bi onemogućili kretanje mobilnih lansera.
Unatoč višemjesečnim američkim i izraelskim napadima, stručnjaci procjenjuju da Iran i dalje raspolaže s oko 1000 balističkih projektila pohranjenih u podzemnim skladištima. Riječ je o zalihama koje se nalaze duboko ispod površine zemlje, zbog čega se smatra da nisu pretrpjele značajniju štetu tijekom napada usmjerenih uglavnom na ulaze u tunele i površinsku infrastrukturu.
Stručnjak za iranske raketne sposobnosti Sam Lair iz Centra James Martin za studije neširenja nuklearnog oružja smatra da Iran i dalje raspolaže značajnim potencijalom za raketne udare.
– Iran može nastaviti lansirati projektile sve dok ima lansera i posada, čak i ako je proizvodnja zaustavljena. Ništa ne sprječava da se postojeći lanseri naoružaju velikim zalihama projektila koje Iran još uvijek posjeduje, rekao je.
“Za ovo su se pripremali 20 godina”
Tijekom sukoba iranske su snage, unatoč stalnim napadima, nastojale pristupiti zatrpanim ulazima u tunele. Američke i izraelske snage često su gađale upravo strojeve korištene za iskapanje, no Teheran je ipak uspio održati raketne napade, iako smanjenim intenzitetom.
Nakon prekida vatre prije više od sedam tjedana radovi na obnovi baza dodatno su ubrzani.
Američki predsjednik Donald Trump više je puta isticao da je uništenje iranskog raketnog arsenala jedan od ključnih ciljeva rata. Još u ožujku naveo je “potpuno degradiranje iranskih raketnih sposobnosti, lansera i svega povezanog s njima” među glavnim ratnim ciljevima.
Američki i izraelski napadi bili su usmjereni i na iranski lanac proizvodnje projektila, uključujući tvornice elektroničkih komponenti, pogone za proizvodnju raketnog goriva i postrojenja za izradu raketnih tijela.
Nakon sklapanja primirja američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da će Iran “iskapati preostale projektile i lansera bez mogućnosti njihove zamjene”, ustvrdivši da je iranska obrambena industrija teško pogođena.
Ipak, stručnjaci procjenjuju da Iran i dalje raspolaže s približno tisuću projektila pohranjenih duboko u podzemnim skladištima. Budući da se neka od tih postrojenja nalaze stotinama metara ispod stijena, vjeruje se da nisu pretrpjela ozbiljniju štetu od napada usmjerenih uglavnom na površinske objekte i ulaze u tunele.
– Ovakav rat pripremali su dvadeset godina. Vrlo su dobro pripremljeni, rekao je Timur Kadišev iz Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu.
CNN navodi da su SAD i Iran u međuvremenu postigli okvirni dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, no da još predstoje mjeseci pregovora o detaljima mogućeg sporazuma. Ako pregovori propadnu i sukob se obnovi, Iran bi, prema procjenama stručnjaka, mogao ponovno aktivirati značajan dio svojih raketnih kapaciteta. /HMS/
