Poljoprivreda danas više nije samo pitanje proizvodnje hrane. Klimatske promjene, upravljanje vodama, nove tehnologije, opstanak ruralnih područja i sposobnost korištenja europskih fondova postaju dio iste razvojne politike. O tome što je u protekle gotovo tri godine napravljeno u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ali i što tek predstoji, za Hrvatski Medijski Servis govorio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ Mario Jurica, magistar agronomije i doktorant studija Poljoprivreda i zaštita okoliša; prije ministarske funkcije radio je upravo na poslovima poljoprivrede i zaštite okoliša u Gradu Čapljina.
HMS: Kada danas pogledate razdoblje od preuzimanja Ministarstva do danas, što biste izdvojili kao glavnu promjenu u pristupu poljoprivredi i ruralnom razvoju?
JURICA: Od početka mandata nastojali smo promijeniti pristup tako da Ministarstvo bude više prisutno na terenu i da odluke koje donosimo budu što više povezane sa stvarnim potrebama poljoprivrednika. To znači razgovarati s proizvođačima, gradovima i općinama, obilaziti teren i tražiti konkretna rješenja za probleme s kojima se ljudi svakodnevno susreću. Naveo bih primjer zaslanjenja u južnim dijelovima naše županije gdje nam je u razgovoru s poljoprivrednicima ukazano na taj problem. Nismo čekali nego smo odmah reagirali i danas imamo aplikaciju na kojoj u stvarnom vremenu prikazujemo postotak zaslanjenja. Pored ovog mnoštvo je ovakvih situacija, ja ću navest njih par, to je nova mjera u Programu utroška sredstava u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji nabavka tresača za berbu maslina prema potrebi naših maslinara. U razgovoru s mladim poljoprivrednicima uveli smo mjeru najbolji mladi poljoprivrednik iz svake jedinice lokalne samouprave.
Danas poljoprivredu ne možemo promatrati odvojeno od pitanja vode, zemljišta, infrastrukture, novih tehnologija i tržišta. Sve je to povezano s razvojem ruralnih područja i, na kraju, s mogućnošću da ljudi od svoga rada mogu živjeti i ostati na selu. Upravo smo u tom smjeru nastojali usmjeriti rad Ministarstva.
HMS: Jedna od mjera koja je privukla pozornost odnosi se upravo na mlade poljoprivrednike. Zašto ste ih izdvojili kao posebnu kategoriju?
JURICA Demografsko pitanje jedno je od najvećih pitanja ruralnog prostora. Možemo imati kvalitetnu zemlju i dobre programe, ali ako nemamo ljude koji će na toj zemlji ostati i proizvoditi, teško možemo govoriti o dugoročnom razvoju.
Zato smo pokrenuli posebnu potporu mladim poljoprivrednicima, gdje po jedan mladi poljoprivrednik iz svake jedinice lokalne samouprave dobiva 10.000 KM bespovratnih sredstava za razvoj gospodarstva.
Ne očekujemo da jedan program sam riješi pitanje odlaska mladih, ali želimo poslati jasnu poruku da se ulaganje u vlastito gospodarstvo, modernizaciju proizvodnje i ostanak u ruralnom prostoru prepoznaje i podupire.
HMS: Istodobno se kroz Strategiju ruralnog razvitka više ne podupire samo klasična poljoprivredna proizvodnja?
JURICA: Upravo tako. Ruralni razvoj puno je širi pojam. Kroz provedbu Strategije podupiremo različite aktivnosti – od unapređenja tehnologije proizvodnje i jačanja kapaciteta proizvođača i udruga do promocije autohtonih proizvoda, edukacije i ruralnog turizma.
Hercegovina ima veliku priliku upravo u povezivanju hrane, vina, maslinarstva, tradicije, krajolika i turizma. Poljoprivredni proizvod dobiva dodatnu vrijednost kada iza njega postoji priča o prostoru iz kojeg dolazi.
HMS: Vaš resor obuhvaća i vodoprivredu, a upravo voda posljednjih godina postaje jedno od ključnih razvojnih i okolišnih pitanja Hercegovine. Koliko klimatske promjene mijenjaju način na koji upravljamo vodama?
JURICA: Voda je temelj poljoprivrede, ali i života i ukupnog gospodarskog razvoja. Klimatske promjene dodatno nas upozoravaju da se vodnim resursima mora upravljati na temelju podataka, praćenja stanja i dugoročnog planiranja.
Zato nam je važan projekt MoWaCLIM, koji provodimo u okviru programa prekogranične suradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Kroz projekt se uspostavlja monitoring voda, razvijaju digitalni alati i prikupljaju podaci koji nam trebaju za bolje razumijevanje procesa poput zaslanjenja u dolini Neretve.
Cilj nije prikupljati podatke radi podataka. Cilj je da poljoprivrednik u budućnosti može pravodobno imati informaciju o kvaliteti vode kojom navodnjava svoje nasade, a institucije kvalitetniju osnovu za donošenje odluka.
HMS: Projekt MoWaCLIM vrijedan je više od 1,5 milijuna eura. Znači li to da europski projekti postaju sve važniji instrument razvoja?
JURICA: Svakako. Europski projekti za nas nisu samo dodatni izvor financiranja, nego i prilika za uvođenje novih znanja, tehnologija i iskustava u naš rad. Ministarstvo trenutno implementira tri strateški važna projekta, a to su „MoWaCLIM“, „NaTour4CChange“ i „IDRON“.
Primjerice, projekt „MoWaCLIM“, vrijedan više od 1,5 milijuna eura, usmjeren je na klimatske promjene i upravljanje vodnim resursima, s ciljem da poljoprivrednici dobiju pravovremene i relevantne podatke o razini zaslanjenosti vode za navodnjavanje. „NaTour4CChange“ vrijedan više od 2,98 milijuna eura, bavi se zaštitom prirodnih resursa u kontekstu klimatskih promjena, dok „IDRON“ donosi suvremena tehnološka rješenja za učinkovitije upravljanje vodom u poljoprivredi, a vrijednost mu je gotovo 4 milijuna eura.
Upravo kroz ovakve projekte povezujemo naše institucije s partnerima iz drugih zemalja i konkretna iskustva i tehnologije nastojimo primijeniti na probleme koje imamo na terenu.
HMS: Upravo ste pitanje Neretve otvorili i kroz rasprave o projektu Gornji horizonti. Koliko je to pitanje ozbiljno za jug Hercegovine?
JURICA: Pitanje Gornjih horizonata za jug Hercegovine je puno šire od samog projekta. Svaki zahvat koji može utjecati na hidrološki režim sliva Neretve može imati posljedice i nizvodno, zbog čega mu treba pristupiti vrlo ozbiljno i na temelju stručnih i provjerljivih podataka.
Nama su posebno važni mogući utjecaji na poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost i kvalitetu vode, zaslanjenje tla i vode te stanje izvorišnih zona i ekosustava Hutova blata. Zato je važno imati kontinuiran monitoring i jasne podatke o stanju na terenu.
Kod ovakvih pitanja ne smijemo čekati da se posljedice pojave pa tek onda reagirati. Potrebno je na vrijeme pratiti promjene, uključiti struku i relevantne institucije te na temelju podataka procjenjivati svaki zahvat koji može utjecati na sliv Neretve.
HMS: Hutovo blato tako postaje puno više od pitanja zaštite jednog parka prirode?
JURICA: Hutovo blato je iznimno vrijedan ekosustav, ali je istodobno povezano s cijelim hidrološkim sustavom donje Neretve. Zaštita prirode, upravljanje vodama i poljoprivredna proizvodnja ovdje su neposredno povezani.
Upravo zato nastojimo povezivati institucije, znanstvenu zajednicu i međunarodne projekte. Jedan od primjera je i inicijativa COASTRUST i koridor „Od močvare do mora“, koji simbolički, ali i razvojno, povezuje Hutovo blato i Neum.
HMS: Kada kažete „od močvare do mora“, Neum postaje važan dio priče o vodama HNŽ-a. Ministarstvo je uključeno i u Regionalni odvodni sustav Komarna – Neum – Mljetski kanal. Koliko je zaštita Neumskog zaljeva važna?
JURICA: Neumski zaljev je iznimno vrijedan i osjetljiv prostor. Regionalni odvodni sustav Komarna – Neum – Mljetski kanal ima važnu ulogu u zaštiti voda Neumskog i Malostonskog zaljeva te Mljetskog kanala i riječ je o projektu koji po svojoj prirodi zahtijeva međudržavnu suradnju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Zaštita mora ne počinje na morskoj obali. Sve što se događa uzvodno, u našim rijekama, naseljima i poljoprivrednim područjima, na kraju može imati posljedice i za more.
HMS: Upravo se posljednjih godina u Neumu razvija i Neum Underwater Film Festival, međunarodna platforma koja kroz film, edukaciju i umjetnost govori o moru, rijekama i podvodnom svijetu. Mogu li ovakvi projekti civilnog sektora biti nadogradnja institucionalnim projektima zaštite voda?
JURICA: Institucije mogu graditi infrastrukturu, provoditi monitoring, financirati projekte i donositi programe, ali za dugoročnu zaštitu prirodnih resursa potrebna je i svijest javnosti.
Zato su inicijative koje temu vode približavaju građanima, mladima i međunarodnoj javnosti korisna nadogradnja stručnom i institucionalnom radu. Neum Underwater Film Festival okuplja autore i goste iz brojnih zemalja i kroz podvodni film, ekologiju i edukaciju otvara teme koje su vrlo bliske našem resoru – od očuvanja mora i voda do onečišćenja i odnosa čovjeka prema prirodnim resursima.
Takvi događaji kakav je Neum Underwater Film Festival je i prostor međunarodnog umrežavanja gdje stručne institucije, znanstvenici, civilni sektor, umjetnici i lokalne zajednice komuniciraju o istom problemu iz različitih perspektiva, poruka o potrebi očuvanja voda i mora dopire do puno šire publike.
HMS: Ministarstvo posljednje vrijeme govori i o digitalizaciji ruralnih područja. Kako ona izgleda u praksi za običnog poljoprivrednika?
JURICA: Digitalizacija ima smisla samo ako poljoprivredniku konkretno olakšava posao i pomaže mu da donosi bolje odluke. Ne treba nam tehnologija radi tehnologije, nego rješenja koja će proizvođaču dati korisne informacije – kada navodnjavati, kakva je kvaliteta vode i tla, kakvi su uvjeti u nasadu ili kako racionalnije koristiti vodu i druge resurse.
Upravo zato kroz projekte koje provodimo uvodimo meteorološke stanice, senzore i sustave za praćenje različitih parametara u poljoprivredi. Cilj je da podaci s terena budu dostupni i razumljivi proizvođaču te da mu pomognu smanjiti troškove, rizike i gubitke, a istodobno povećati učinkovitost proizvodnje. To je smjer u kojem želimo nastaviti raditi.
HMS: Šumarstvo je treći veliki segment vašega resora, a HNŽ dugo nema vlastiti zakon o šumama. Ostaje li to jedan od otvorenih problema?
JURICA: Da. To je pitanje koje zahtijeva i stručni i institucionalni dogovor. Šume su prirodni i gospodarski resurs kojim se mora upravljati uređeno, odgovorno i dugoročno.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ pripremilo je i uputilo Vladi HNŽ-a na razmatranje prijedlog Zakona o šumama. Time smo napravili važan korak prema uspostavi cjelovitog zakonskog okvira u ovoj oblasti.
Uz zakonski okvir, važno je urediti i pitanja gospodarenja, zaštite šuma i funkcioniranja sustava. Vjerujem da kroz stručnu raspravu i potrebna usuglašavanja možemo doći do kvalitetnog i održivog rješenja koje će dugoročno urediti ovu oblast u HNŽ-u.
HMS: Kada biste morali definirati što želite još postići, što bi za vas bio najvažniji rezultat?
JURICA: Najvažnije bi mi bilo da iza ovog mandata ostane nešto što će ljudima stvarno koristiti i nakon što nas više ne bude u tim ulogama. Da imamo bolje uređene sustave, kvalitetniju infrastrukturu, više mogućnosti za poljoprivrednike i snažnije korištenje europskih sredstava, ali prije svega da se ljudi mogu osloniti na ono što smo napravili.
HNŽ je prostor velikih razlika i potencijala, od planinskih i ruralnih područja do doline Neretve i Neuma. Zato ni razvoj ne može biti isti svugdje. Želimo stvarati uvjete u kojima će se ljudi moći razvijati tamo gdje žive, bilo da je riječ o poljoprivredi, gospodarstvu, korištenju prirodnih resursa ili novim tehnologijama.
Ako na kraju možemo reći da smo nekome olakšali proizvodnju, otvorili novu priliku, pomogli mladom čovjeku da ostane i razvija svoje gospodarstvo ili napravili sustav koji će dobro funkcionirati i nakon nas, onda smo napravili ono što je najvažnije. To je rezultat kojem težim./J.M./HMS/
