Tomislav Martinović, predsjednik Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, u razgovoru za sarajevsko Oslobođenje govorio je o radu vlasti, političkim nesuglasicama, imenovanjima, reformama i daljnjim planovima. Intervju HMS prenosi u nastavku:
Gospodine Martinoviću, u posljednje vrijeme svjedočimo tome da vlast u Federaciji funkcionira otežano. Vlada uglavnom telefonskim putem rješava pitanja. Posljednja redovita sjednica Zastupničkog doma otkazana je, a vrlo je malen i broj sjednica Doma naroda. Tko je najodgovorniji za ovakvo stanje i kada je zapravo došlo do udaljavanja među partnerima u vlasti?
– Relativan je pojam da vlast u Federaciji BiH funkcionira otežano, kao i tvrdnja da je došlo do udaljavanja među partnerima u vlasti. Činjenica je da partneri koji čine vladajuću koaliciju ponekad imaju suprotna i različita stajališta o pojedinim pitanjima, što ne znači da vlast ne funkcionira.
Mjesto dijaloga
To se pokazalo na brojnim primjerima tijekom protekle četiri godine. Na kraju se ipak pokazalo da smo riješili mnoga pitanja te da postoji stabilnost u funkcioniranju ključnih institucija federalnog sustava vlasti. Kao predsjednik Doma naroda Parlamenta Federacije BiH mogu odgovorno potvrditi da je Dom tijekom cijelog mandata radio stabilno, bez institucionalnih blokada, te izvršio sve svoje ustavne obveze unatoč politički složenim okolnostima. Uz značajnu ulogu u donošenju zakona, proračuna, razvojnih strategija, odluka o ulaganjima i drugih akata koji su izravno utjecali na gospodarski, socijalni i politički razvoj Federacije BiH, Dom naroda bio je mjesto političkog dijaloga i postizanja kompromisa, ali i važan sudionik u oblikovanju javnih politika.
Je li realno očekivati da će Dom naroda zasjedati još jednom prije godišnjih odmora i koja je zakonska rješenja nužno usvojiti?
– Dom naroda zasjedat će kada se steknu uvjeti za održavanje sjednice. Svi dokumenti koje je usvojio Zastupnički dom razmatrani su i u Domu naroda. Na pretposljednjoj sjednici Dom naroda usvojio je četiri prijedloga zakona s amandmanima: o elektroničkom novcu, o platnim uslugama, računima za plaćanje i doživotnoj naknadi zaslužnim sportašima. Očekujemo da će na sljedećoj sjednici Zastupnički dom ponovno razmatrati te zakone i da ćemo ih usvojiti u istovjetnom tekstu.
Dom naroda donio je nekoliko odluka s investicijskim potencijalom većim od 175 milijuna eura. Očekujemo da će i Zastupnički dom donijeti iste odluke kako bi bile provedive. U planu je razmatranje seta zakona koje je pripremilo federalno Ministarstvo pravosuđa. Vlada je u proceduru uputila Prijedlog zakona o javnobilježničkoj službi te paket od pet zakona koji se mijenjaju radi provedbe presuda Ustavnog suda Federacije BiH u predmetima koji se odnose na Zakon o javnim bilježnicima, Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o nasljeđivanju i druge zakone u kojima je bila propisana obvezna javnobilježnička obrada.
Vlada je usvojila i izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku te Prijedlog zakona o društvenom poduzetništvu, koji bi se trebali naći na dnevnom redu oba doma. U parlamentarnoj proceduri nalaze se i izmjene i dopune Financijskog plana Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje. To znači da bi se na dnevnom redu trebali naći i reformski i sustavni zakoni, uključujući rebalans Financijskog plana Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje, koji je ključna institucija za posebne kategorije osiguranika i pacijenata u Federaciji BiH.
U kojoj su mjeri političke nesuglasice usporile reformski put Federacije BiH, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini, te koja su važna pitanja zbog toga i dalje ostala neriješena?
– Političke nesuglasice, kada postoje, rješavaju se i nikada nisu usporile reformski put. Naprotiv, Dom naroda tijekom mandata usvojio je više od 350 dokumenata, od čega više od trećine čine zakoni. Donesenim odlukama pozitivno smo utjecali na svakodnevni život građana i poslovne zajednice. Pravodobno smo usvajali proračune i financijske planove izvanproračunskih fondova.
Dom naroda stvorio je uvjete za najveći investicijski ciklus, vrijedan oko četiri milijarde konvertibilnih maraka, u kojem prvi put sudjeluje i privatni kapital s iznosom od 1,4 milijarde maraka. Stabilnost institucija i politička stabilnost, o kojoj sam govorio, nisu politički slogan, nego preduvjet svakog ulaganja. U prilog tome govori upravo navedeni investicijski ciklus pokrenut u ovom mandatu.
Velik regulatorni i financijski iskorak ostvaren je i u socijalnoj politici, gdje smo poboljšali materijalni položaj umirovljenika, branitelja i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te civilnih žrtava rata. Osigurali smo zaštitne mehanizme za djecu kroz materijalne propise, ali i kroz Kazneni zakon. Ponavljam, usvojili smo reformske i sustavne zakone, važne strateške i investicijske dokumente. Zapravo govorimo o institucionalnom kontinuitetu, odnosno rezultatima koalicijskih političkih partnera.
Imenovanje dvoje sudaca Ustavnog suda BiH vrlo je neizvjesno jer se imenovanju sutkinje Katice Artuković protivi Naša stranka. Kako komentirate njihovu odluku da neće podržati to imenovanje i kako vidite rasplet situacije kada je riječ o popunjavanju Ustavnog suda BiH novim sucima?
– Ne dijelim takav politički pristup. Smatram da postupci imenovanja moraju ostati u okvirima Ustava i zakona, a ne postati sredstvo političkog nadmetanja. Nažalost, svjedoci smo da pojedini postupci imenovanja traju i po nekoliko godina bez uspjeha. Prihvaćam stav da su u osnovi tih problema različita stajališta političkih aktera, no postoje i opstrukcije pojedinih sudionika u postupku imenovanja. One su osobito izražene kada je riječ o imenovanju kandidata iz reda hrvatskog naroda na određene dužnosti. To je ono što me zabrinjava kao hrvatskog dužnosnika.
Nepotrebna predstava
Najprije se krene s javnim osobnim kompromitiranjem kandidata, zatim institucije i sudionici u postupku tendenciozno tumače načela i zakonske odredbe, a nerijetko sve završi pozivima na nacionalnu homogenizaciju, bez obzira na političku pripadnost zastupnika i izaslanika. Tako se u javnosti stvara negativno ozračje koje utječe na izaslanike i prije nego što se odluka uopće razmotri na sjednici Doma.
Takav medijsko-politički pristup trajno narušava javni prostor i dugoročno negativno utječe na odnose među konstitutivnim narodima i političkim akterima. U tom je kontekstu i imenovanje Katice Artuković još jedna nepotrebna politička predstava koja se, u pravilu, ponavlja svaki put kada se bira sudac iz reda hrvatskog naroda, kao što je bio slučaj i s izborom Marina Vukoje.
Ako možemo postići kompromis u različitim područjima koja uređujemo, dužni smo uspostaviti i institucionalnu ravnotežu među političkim akterima i konstitutivnim narodima u Domu naroda, pa tako i kada je riječ o imenovanjima u institucije Federacije BiH.
Iako su opći izbori još relativno daleko, stječe se dojam da predizborna kampanja već traje. Koliko takva atmosfera utječe na rad Parlamenta? Je li sada naglasak na političkom marketingu, a ne na onome što je u interesu građana?
– Složio bih se s vama da je kampanja odavno počela i da to, u prilikama u Bosni i Hercegovini, nije ništa novo. Ono što nas treba zabrinjavati jest govor mržnje, kojeg u političkoj retorici ima mnogo, a koji se potom prelijeva i na rasprave među građanima, potičući podjele koje su odavno trebale biti prevladane.
Koliko god to pokušavali izbjeći, kampanja će biti prioritet, a na nama koji obnašamo ključne dužnosti u vlasti jest da, unatoč kampanji, ne zanemarimo interese građana. Ovaj mandat nisu obilježile političke parole, nego konkretni rezultati. Građani će na izborima ocjenjivati ne samo političke poruke nego i ostvarene rezultate./HMS/
