Potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved je „otvorenom ranom“ iz Domovinskog rata nazvao potragu za nestalima, njih 1.725, i potvrdio kako je jedan od modela pritiska na Srbiju, ne bude li pokazala volju za rješavanjem ovoga pitanja, usporavanje njezina puta prema EU.
„Naravno da je, i premijer i Vlada puno su puta komunicirali da je to jedan od osnovnih uvjeta koji moraju ispuniti“, odgovorio je Medved, gostujući na Hrvatskom radiju na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Naglasio je i kako se uz te uvjete vezuje i priznavanje postojanja koncentracijskih logora i obeštećenje logoraša i niz drugih pitanja. „Poglavlje 23 je posebno važno i zato ćemo ustrajno tražiti informacije, ali i dati im do znanja da dok ne smognu snage suočiti se s ulogom Srbije u agresiji na Hrvatsku, sa zločinima koje su ovdje činili, da je zatvaranje poglavlja 23 jednostavno isključeno“, naglasio je ministar hrvatskih branitelja.
Podsjetio je pritom da Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih osoba, od kojih je 389 hrvatskih branitelja. Najveći broj nestalih, njih 539, je iz hrvatskog Podunavlja, samo iz Vukovara, njih 320, te s Banovine, njih 463.
Nestale osobe su otvorena rana iz Domovinskog rata, istaknuo je Medved i poručio kako će ih Hrvatska neumorno nastaviti tražiti.
Potvrdio je kako još uvijek postoji zavjet šutnje kod ljudi koji imaju konkretne informacije o nestalima te pozvao sve koje o tome nešto znaju da s „punim povjerenjem“ dostave informacije nadležnim institucijama.
Upitan koliko će dolazak nove vlasti u Srbiji olakšati potragu za nestalima, Medved je naveo kako u Srbiji postoji tijelo zaduženo „koordinirati u tom procesu“, no da je niz hrvatskih zahtjeva, koji su konkretni, ostao bez odgovora.
„Nama je poznato, imamo dokumente iz kojih je vidljivo tko je, imenom i prezimenom, dužnošću, od sloma obrane Vukovara do veljače 1992. u Vukovaru i okolici provodio asanaciju (premještanje posmrtnih ostataka) kako su je oni zvali“, rekao je Medved.
„Naše traženje je da Srbija pozove te osobe. Intenzivna su naša traženja usmjerena prema srbijanskim vlastima da otvore arhive, gdje su zapisnici, drugo, da se pozovu te konkretne osobe i da daju informaciju gdje su premještali te posmrtne ostatke“, naveo je.
Medved je istaknuo kako činjenica da je Hrvatska iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli, području koje je nekoliko desetljeća služilo kao odlagalište otpada, pronašla posmrtne ostatke 39 osoba, „jasno ukazuje na njihov zločinački karakter“.
„Nakon što su ubili ljude, (slijedila su) premještanja i pokušaj prikrivanja“, kazao je i poručio da Hrvatska nikada neće odustati u potrazi za nestalima.
„Nikada ne odustajmo, to je najveći prioritet i Ministarstva i Vlade prema stradalnicima Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima“, naglasio je.
Otkrio je i žive li ti ljudi, koji su sudjelovali u premještanju posmrtnih ostataka u Hrvatskoj.
„Osobe koje su vodile taj proces žive u Srbiji, možda netko od počinitelja, konkretnih izvršitelja živi u Vukovaru, ali ovdje primarno govorimo o ljudima koji su nosili organizaciju, bilo u redovima tzv. JNA kao zapovjednici, bilo kao stručno osoblje iz drugih ustanova u Srbiji“, kazao je i opetovao kako za sve njih Hrvatska posjeduje točne dokumente o što su činili, tko je za te aktivnosti nagrađen, tko je promaknut, dobio odlikovanja.
„Na temelju svega što nam je poznato tražimo konkretnu informaciju gdje su nestale osobe“, naglasio je potpredsjednik hrvatske vlade.
Jednom od najzahtjevnijih lokacija s kojom se Hrvatska susrela tragajući za nestalima, ministar hrvatskih branitelja označio je Petrovačku dolu, podsjeća Hina.
„Pune dvije godine provodili smo probna iskapanja na dubini od 17 metara na tada aktivnom odlagalištu, pronašli ostatke i identificirali njih 38“, naveo je i naglasio kako se intenzivno nastavlja s pretraživanjem tog lokaliteta.
„Nećemo nikada stati“, istaknuo je i dodao da se isto postupa i na Banovini i na lokaciji Priljevo na ulazu u Vukovar, gdje također postoje indicije o mogućem postojanju masovne grobnice./HMS/






