Još i prije općih izbora 2026. godine u političkim se krugovima sve češće mogla čuti tvrdnja da SDP, unatoč gubitku parlamentarne većine, raspolaže mehanizmom kojim bi mogao spriječiti imenovanje nove Vlade Federacije BiH.
Prema toj računici, ključ za opstanak stranke Nermina Nikšića na vlasti ne bi bio u Zastupničkom domu, nego u Klubu Srba Doma naroda FBiH. Kontrolom tog kluba SDP bi mogao osigurati izbor srpskog potpredsjednika Federacije, a zatim njegovu suglasnost za imenovanje Vlade uvjetovati vlastitim sudjelovanjem u novoj koaliciji, piše Danijal Hadžović za Avaz.
Bio bi to svojevrsni nastavak „recepta Lendo“, po uzoru na pokušaj blokade imenovanja federalne Vlade iz 2023. godine, kada je potpredsjednik Federacije Refik Lendo iz SDA odbijao dati suglasnost za imenovanje Vlade bez sudjelovanja svoje stranke. Taj je pokušaj naposljetku razriješen intervencijom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Međutim, postoji važna razlika između tadašnje pozicije SDA i današnje pozicije SDP-a. Za razliku od SDA, koja je imala odgovarajuću snagu u Klubu Bošnjaka, SDP nema ni približno dovoljan broj vlastitih izaslanika u Klubu Srba da bi samostalno osigurao takvu poziciju.
Jasna računica
SDP trenutačno može računati na približno šest sigurnih izaslanika u Klubu Srba, uz otvorena pitanja raspodjele pojedinih mandata. Čak i u najpovoljnijem scenariju, kada bi svi srpski zastupnici SDP-a iz županijskih skupština bili izabrani u Dom naroda, stranka bi imala najviše devet izaslanika.
Uz eventualnu potporu Duške Jurišić iz Naše stranke taj bi broj porastao na deset. Za potpunu blokadu, međutim, potrebna su 14 glasa. Naime, prema ustavnim izmjenama iz 2023. godine, Vlada može biti imenovana i uz suglasnost samo jednog potpredsjednika Federacije, ako dobije potrebnu parlamentarnu potporu i ako protiv nje ne glasa najmanje tri petine izaslanika bilo kojeg kluba konstitutivnih naroda. U Klubu Srba, koji broji 23 izaslanika, to znači 14 glasova.
SDP bi do tog broja mogao doći samo uz iznimno povoljan rasplet izbora izaslanika, potporu Naše stranke, dva izaslanika SNSD-a iz Hercegbosanske županije te još dva izaslanika HDZ-a.
Drugim riječima, čak bi i teorijska mogućnost takve blokade ovisila o suradnji četiriju različitih političkih stranaka koje bi inzistirale na tome da SDP ostane u vlasti. Bez toga SDP nema samostalan kontrolni paket u Klubu Srba.
Blokada imenovanja
Pritom treba razlikovati mogućnost predlaganja kandidata za potpredsjednika Federacije od mogućnosti trajne blokade imenovanja Vlade. Za prvu je u početnoj fazi dovoljno 11 izaslanika, dok su za sprječavanje imenovanja Vlade prema rezervnom ustavnom postupku potrebna najmanje 14 glasa protiv u jednom nacionalnom klubu.
Otvorene najave pojedinih SDP-ovih dužnosnika da će biti spremni blokirati formiranje nove Vlade Kantona Sarajevo, koju bi trebali činiti SDA, DF i HDZ, preko rukovodstva Skupštine KS koje ne pripada bošnjačkom narodu, s obzirom na to da navedene stranke nemaju izabrane Hrvate i Ostale u Skupštini, pokazuju koliko je ova stranka zabrinuta zbog mogućnosti gubitka vlasti.
Stoga ne čudi ni sastanak Nermina Nikšića s Draganom Čovićem ni pokušaj da se SDP nametne kao nezaobilazan partner u formiranju nove vlasti.
Ipak, čini se da će sudjelovanje SDP-a u vlasti prije svega ovisiti o volji drugih stranaka i parlamentarnoj većini, a ne o mogućnosti blokade.
Političko licemjerje
Posebnu političku ironiju predstavlja činjenica da je SDP 2023. godine inzistirao na tome da parlamentarna većina mora imati pravo formirati vlast, bez obzira na protivljenje pojedinih potpredsjednika Federacije. Upravo je na tom argumentu temeljio zahtjeve za intervencijom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Eventualni pokušaj primjene „recepta Lendo“ sada bi otvorio neugodno pitanje: zašto je blokiranje parlamentarne većine bilo neprihvatljivo kada ga je provodila SDA, a postalo legitimno kada bi ga koristio SDP? /HMS/
