 |
| Optimistična slika, ali iz plastenika |
Noć sa 6-og na 7-og travnja u povrtlarstvu jugozapada Hercegovine prošla je bez većih gubitaka, međutim, opasnost nije minula jer slijedi, također prema prognosama meteorologa, još jedna prijeteća noć sa 7-og na 8-og travnja.
“Bog nas je spasio, ne znam, što bi drugo rekao”, kaže Dobroslav Bukmir poljoprivrednik iz Šipovače, pa razlaže:
“Bura nekad dobro dođe, ona je u noći s nedjelje na ponedjeljak odigrala zaštitničku ulogu. Ono što želim, to je da još jače puše do sutra popodne, kada javlja manje zatopljenje, čime bi problemi s kasnim mrazom, bar se tako nadamo, bili prošlost. Međutim, ako vjetar stane noćas tamo oko tri sata, bit će svašta”, kaže gospodin Bukmir, a slično razmišljaju i ostali povrtlari, pa i voćari čiji su usjevi na otvorenom.
Dosadašnje nepogode utjecat će na prinose
Nije za ravničarske krajeve i velika polja
puno, ali je svakako brojka od oko 280 hektara vrijedna respekta, imajući na
umu specifičnost proizvodnje ranih krumpira na području Ljubuškog. Pod
specifičnim uvjetima prije svega mislimo na proizvodnju na malim parcelama i crvenici,
koja za lijepih proljetnih dana naprosto na rast goni mlade biljke. Valja
istaknuti da na području jugozapadne
Hercegovine još uvijek velika većina kućanstava sati krumpire, ako ništa ono „za
sebe“.
Najbolji potez u agraru Hercegovine, pa i
šire bila je organizacija proizvođača. Shodno tome proizvodnju preko svojih
članova pomaže i kontrolira Poljoprivredna zadruga „Plodovi zemlje“ iz
Ljubuškog. Raščlanjujući što se sve podrazumijeva na spomenutih 280 hektara
agronom Ivan Primorac, stručni suradnik Zadruge kaže:
 |
| Na otvorenom su udarali mraz ni tuča |
„Prema našoj evidenciji članovi PZ „Plodovi
zemlje“ su posadili 252 hektara. Riječ je o proizvođačima koji sade više od 0,5
hektara. Isto tako prema našoj evidenciji, mali proizvođači, površine manje od
0,5 hektara, su zasadili oko 20 hektara. Ako se tome doda i površina od oko
osam hektara koliko je prema našoj procjeni, zasađeno u plastenicima, onda se
dođe do brojke od oko 280 hektara. S obzirom da je lani evidentirana sadnja od
274 hektara, može se reći da je ovogodišnja zasnovana proizvodnja, na razini
prošlogodišnje“, zaključuje Primorac, te naglašava:
Ako ne bude novih nevolja očekuje se urod ranih krumpira od oko 6.000 tona
„Mogu reći da je sve planirano i zasađeno i
na razini je prethodnih godina. Međutim, ono čime ne možemo biti zadovoljni to
je stanje nasada, nije dobro, čak je na dijelu nasada i loše. To je posljedica
prije svega obilnih padalina, zatim dijelom i tuče, te niskih temperatura. U
dane 19. i 20. ožujka temperatura se
spustila i do – 6 Celzijevih stupnjeva, što je proizvođačima prouzročilo štetu.
Štete u plasteničkoj proizvodnju su manje, mada ih je bilo i tamo gdje se
„termogeni“ nisu uključili“.
-Posljedice, hoće li ih biti?
-Bit će ih svakako, prije svega zbog
vremenskih prilika urod će kasniti, a i prinosi će biti manji. Imajući sve
navedeno na umu mislim da ove godine možemo očekivati urod od oko 6.000 tona
ranih krumpira. To je po meni realna procjena i nadam se da ćemo navedenu
količinu dostići, odnosno nadam se da više neće biti vremenskih neprilika za
ranu proizvodnju na otvorenom“, zaključuje ing. Primorac.
 |
| Krumpirište nakon mraza 19. ožujka |
Prema tome, proizvođače na otvorenom prate
neprilike s temperaturama ispod ništice, 19. ožujka, ispratila ih je zima, a
dočekalo proljeća, 20. ožujka. Bez obzira na navedene poteškoće koje nisu male,
za očekivati je da će se prvi rani hercegovački krumpiri pojaviti oko 10.
travnja. Za agrar Hercegovine to je važno, jer s prvim ranim krumpirima živne i
veletržnica u Tasovčićima i nakon kasnojesensko-zimskog zatišja živne cijeli
agrar, a sa njime ne samo proizvođači i poljoprivredne ljekarne, nego i trgovina,
restorani…
Piše. Dušan Musa
Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.
 |
| Bez obzira na vremenske (ne)prilike prvi rani krumpiri očekuju se iza 10. travnja |