Toplinski valovi predstavljaju rizik za sve, no neke su skupine posebno ugrožene. Osim djece i starijih osoba, na pojačanom su udaru i ljudi koji uzimaju određene lijekove, a da toga često nisu ni svjesni.
Koji lijekovi povećavaju rizik?
Određeni lijekovi mogu utjecati na sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu. U smjernicama se navodi da posebnu pozornost trebaju obratiti osobe koje uzimaju lijekove za kronična stanja, ali i za probleme s mentalnim zdravljem.
Lijekovi za kronična stanja, kao što su diuretici i beta-blokatori, ali i oni za liječenje mentalnih poteškoća poput antipsihotika i uobičajenih antidepresiva, mogu narušiti sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu. Zbog toga osobe koje ih uzimaju postaju podložnije komplikacijama uzrokovanim vrućinom. Važno je razumjeti kako lijekovi utječu na reakciju tijela na vrućinu te se u slučaju nedoumica savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.
Pogoršanje postojećih bolesti
Visoke temperature mogu pogoršati i postojeća zdravstvena stanja. Osobe s kardiovaskularnim, respiratornim ili bubrežnim bolestima mogu doživjeti pogoršanje tijekom toplinskog vala. To se događa jer pokušaj tijela da se rashladi stvara dodatno opterećenje na organe koji su već pod pritiskom.
Primjerice, osobe sa srčanim bolestima mogu teže održavati potreban protok krvi, što može dovesti do bolova u prsima ili čak zatajenja srca. Slično tome, osobe s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) ili astmom mogu imati poteškoća s disanjem jer kombinacija vrućeg zraka, zagađenja i dehidracije upaljuje dišne putove i smanjuje unos kisika.
Osobe s bubrežnom bolešću ili dijabetesom također trebaju osigurati stalnu hidrataciju. Kod njih postoji povećan rizik od akutnog oštećenja bubrega kada su dehidrirani jer bubrezi teže održavaju ravnotežu tekućine u tijelu. Zbog svega navedenog, Agencija naglašava da građani moraju biti svjesni kako njihova postojeća zdravstvena stanja i lijekovi koje uzimaju mogu utjecati na njih tijekom vrućeg vremena./HMS/
