Na parlamentarnim izborima u Srbiji lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, lista Srpske napredne stranke (SNS) – Aleksandar Vučić 38,6 posto, a socijalisti (SPS), Vučićev koalicijski partner Ivice Dačića, 3,9 posto, pokazuje procjena koju je u nedjelju objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
Model procjene BIRODI temelji se na službenim rezultatima izbora od 2012. godine, kada je SNS došao na vlast, istraživanjima javnog mnijenja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nove srpske političke misli (NSPM), agencija Faktor plus i Ipsos, kao i na demografskim promjenama prema podacima Republičkog izbornog povjerenstva.
Procijenjeni raspon rezultata Studentske liste kreće se od 45,9 do 51,1 posto, liste SNS–Vučić od 36,3 do 40,9 posto, a SPS-a od 3,2 do 4,6 posto, dok bi ostale oporbene liste i liste nacionalnih manjina zajedno osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.
Kombiniranjem podataka korištenih za analizu procjenjuje se da bi na izbore izašlo oko 4,13 milijuna birača, uzimajući u obzir i moguće veće mobiliziranje mladih i dosadašnjih apstinenata, prenosi Hina.
BIRODI naglašava da procjena i analiza nisu klasično istraživanje javnog mnijenja niti prognoza konačnog rezultata, već analitički scenarij mogućih ishoda.
Kao ključne čimbenike navodi izlaznost mladih i apstinenata, koncentraciju oporbenih glasova, rezultat SPS-a i broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto.
Prema ranije objavljenim službenim podacima, ukupan broj stanovnika Srbije prema posljednjem popisu iz 2022. godine iznosi 6.647.003, dok je broj registriranih birača 6.500.666. Razlika između ukupnog broja osoba s biračkim pravom u zemlji i inozemstvu i broja registriranih birača iznosi samo 146.337 (2,2 posto), što izaziva sumnje u valjanost popisa.
Stoga je među ključnim zahtjevima oporbe, kao uvjet za poštene i demokratske izbore, prvenstveno uređenje popisa birača, što je ujedno i jedna od preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) srbijanskim vlastima.
Studentski pokret nastao je na valu višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenoga 2024. godine. Prosvjedima se tražila odgovornost vlasti za koruptivne poslove, demokratizacija zemlje te rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.
Studenti i oporba tijekom prosvjeda istaknuli su i zahtjev za raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora, koje je vlast više puta najavljivala. Posljednja u nizu najava bila je izjava Aleksandra Vučića od 20. kolovoza da će izbori biti održani „18. ili 25. listopada“.
Vučić je u međuvremenu, s pozicije šefa države, gotovo svakodnevno u izbornoj kampanji diljem Srbije, dok političke suparnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za daljnji razvoj zemlje te poziva svoje pristaše da ih pobijede „uvjerljivije nego ikad dosad“./HMS/
