“Pridruženo članstvo” Kanade u Europskoj uniji predstavlja izraz političke volje dviju strana za snažnijim povezivanjem, kao i odgovor na sve izraženiju globalnu fragmentaciju, kazao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, ističući da takva inicijativa nije usmjerena protiv SAD-a, već da predstavlja potrebu za jačanjem partnerstava među državama koje dijele iste interese.
“Pridruženo članstvo” trenutno nije formalna kategorija predviđena ugovorima Europske unije, pa njegov sadržaj, prava i obveze još nisu definirani.
Ideja o takvoj vrsti aranžmana otvorena je 16. rujna, kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, tijekom obraćanja Europskom parlamentu u Strasbourgu, predložila da Kanada postane prvi “pridruženi član” Europske unije.
U razgovoru za portal FENA EU Stier napominje da formulacija “pridruženo članstvo” odražava političku opredijeljenost Kanade i EU-a da dodatno prodube međusobne odnose.
-Riječ je o odgovoru na svijet obilježen rastućim prijetnjama i sve izraženijom fragmentacijom, u kojem je potrebno jačati suradnju među državama koje dijele iste vrijednosti i imaju isti ili sličan pogled na budući međunarodni poredak – kazao je Stier.
Napomenuo je da je Europski parlament pozdravio takvo približavanje, ali da će se konkretni dometi ove inicijative moći sagledati tek kada budu poznati njeni pravni i institucionalni okviri.
-Jedna stvar je politička volja, ali kasnije, kada dođu konkretni ugovori sa svojim pravnim obvezama, onda ponekad stvari postaju malo kompliciranije. Unatoč tome, definitivno je vrijeme kada Europa i Kanada moraju više surađivati te je u tom pogledu ovo najava koja ide u pravom smjeru – ističe europski zastupnik.
Govoreći o konkretnim koristima Europske unije od takvog aranžmana te što bi Kanada mogla dobiti statusom pridruženog članstva, kazao je da bi to moglo dovesti do produbljivanja suradnje ne samo u trgovini robom i uslugama, već i u područjima od strateškog značaja, poput pristupa rijetkim mineralima, kojima Kanada raspolaže u značajnim količinama.
-Također, otvorilo bi prostor za usklađivanje normi i regulatornih okvira u području umjetne inteligencije. Vidimo da se glavne svjetske sile, ali i tehnološke platforme opiru regulacijama koje i Europa i Kanada smatraju potrebnima da bi umjetna inteligencija bila u službi čovjeku, a ne kao zamjena za čovjeka – istaknuo je.
Dodao je da bi bliže povezivanje podrazumijevalo i snažnije zajedničko zalaganje za međunarodni poredak zasnovan na normama međunarodnog prava, a ne na načelu “prava jačega”.
Kanada već ima razvijen institucionalni i trgovinski odnos s EU-om, uključujući Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA).
Međutim, Stier pojašnjava da bi “pridruženo članstvo” za Kanadu moglo otvoriti mogućnost pristupa segmentima jedinstvenog europskog tržišta, kojemu danas imaju pristup prvenstveno članice EU-a i zemlje Europskoga gospodarskog prostora. Time bi se, smatra, dodatno unaprijedila integracija dvaju gospodarstava, ali i dvaju društava.
Na pitanje bi li takav model mogao postati presedan za druge zemlje bliske EU-u koje nisu europske države, odgovorio je da bi, kada bi se aranžman između EU-a i Kanade doista realizirao, postojala mogućnost da i zemlje koje nisu zemljopisno na europskom kontinentu dobiju status “pridruženog člana”.
-Za zemlje koje su na europskom kontinentu jasno je da imaju pravo tražiti i punopravno članstvo. Temeljni ugovor jasno kaže da članice mogu biti samo one koje su na teritoriju europskog kontinenta, ali ove koje nisu, a dijele iste vrijednosti, imaju zajednički interes ili ambiciju, “pridruženo članstvo” bi bila neka forma za uže vezivanje uz Europu – rekao je Stier.
Nije isključio mogućnost da bi se sličnim putem u budućnosti mogle kretati i države poput Australije ili neke druge zemlje, ali je upozorio da je prerano donositi takve zaključke dok se ne vidi kako će izgledati eventualni model suradnje s Kanadom.
Stier je, između ostalog, ocijenio da je približavanje Kanade Europskoj uniji djelomično potaknuto i carinskim ratom sa SAD-om, slično kao što su, kako je naveo, okolnosti u međunarodnoj trgovini ubrzale završetak pregovora između EU-a i zemalja Mercosura nakon više od dva desetljeća.
-U svijetu gdje postoje trzavice s glavnim transatlantskim partnerom, SAD-om, onda je normalno da se traže i druga tržišta i novi oblici savezništva sa zemljama koje su bliske. To ipak ne znači da je ovo pridruženo članstvo ili njegova najava uperena protiv SAD-a – naglasio je.
Naprotiv, zaključio je Stier, cilj Europe nije udaljavanje od SAD-a, već očuvanje partnerstva utemeljenog na zajedničkim vrijednostima, koje su desetljećima bile osnova uspješne gospodarske suradnje.
Odnosi Europske unije i Kanade posljednjih su godina prošireni izvan trgovinske suradnje i obuhvaćaju sve veći broj strateških područja. Na samitu EU-Kanada u lipnju 2025. potpisano je Partnerstvo za sigurnost i obranu, kojim je uspostavljen okvir za produbljivanje suradnje u područjima obrane, vojne mobilnosti i interoperabilnosti, pomorske i svemirske sigurnosti, kibernetičkih pitanja i suprotstavljanja hibridnim prijetnjama.
Također, Kanada je u lipnju ove godine postala prva neeuropska država koja je pristupila instrumentu SAFE, koji osigurava državama članicama EU-a do 150 milijardi eura zajmova za zajedničku nabavu naoružanja.
Kanadski premijer Mark Carney tijekom obraćanja Europskom parlamentu 17. rujna pozdravio je ideju o “pridruženom članstvu”, koje je najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ističući da njegova zemlja ne traži punopravno članstvo u EU-u, već novu i dublju vrstu partnerstva koja bi poštovala kanadski suverenitet.
Također, govorio je o “Savezu za budućnost” između Kanade i Europe, naglašavajući potrebu za snažnijim povezivanjem u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.
Predloženi model suradnje u kojem bi Kanada postala prvi “pridruženi član” EU-a dolazi u vrijeme pojačanih trgovinskih i političkih tenzija između Kanade i SAD-a. Istodobno s približavanjem Kanade i Europske unije, američki predsjednik Donald Trump kritizirao je prijedlog i zaprijetio uvođenjem visokih carina ili ograničavanjem trgovine s EU-om ukoliko bi SAD taj potez ocijenile kao “neprijateljski čin”./HMS/
