Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je govor pred Općom skupštinom UN-a kako bi ustvrdio da je rat s Iranom spriječio Teheran da dođe do nuklearnog oružja te upozorio da bi mogao uništiti Islamsku Republiku ako ne bude postignut sporazum o okončanju sukoba.
Donald Trump je istaknuo da bi njegova administracija mogla postići mirovni sporazum s Iranom nakon američkih međuizbora 3. studenoga te pozvao druge države da se pridruže Sjedinjenim Državama u gospodarskoj izolaciji Irana kako bi ga se prisililo na pregovore.
– Moram donijeti veliku odluku. Hoće li s Iranom biti postignut dogovor koji će mu omogućiti obnovu i stvaranje zemlje daleko uspješnije nego što je ikada bila? Ili ću uništiti Islamsku Republiku, i to brzo, ne dajući joj više priliku da ubija i uništava ljude i države?, rekao je Trump.
– Hoću li ih otjerati u pakao, bez ikakve mogućnosti opstanka i bez nade u budući napredak za buduće generacije? Ali vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora, dodao je.
Govor je bio posljednji u nizu Trumpovih pokušaja da obrazloži rat s Iranom. Kao razloge za američko-izraelske napade u veljači ranije je navodio iranski nuklearni program, potporu Teherana savezničkim skupinama u regiji te mogućnost promjene iranskog režima.
Iran dosljedno odbacuje tvrdnje da nastoji razviti nuklearno oružje.
Ispred sjedišta UN-a okupili su se deseci prosvjednika protiv iranskih vlasti. Neki od njih nosili su transparente kojima su tražili slobodu i demokraciju te osuđivali diktaturu.
– Vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora jer nema smisla da ga Iran ne prihvati. Čekaju da vide kako ću proći na međuizborima, rekao je Trump.
Osim obrane odluke o napadu na Iran, Trump je u govoru trebao kritizirati i Ujedinjene narode te istaknuti nastojanja svoje administracije da spriječi UN i druge međunarodne organizacije da, prema stajalištu Bijele kuće, zadiru u američki suverenitet ili promiču ono što Washington smatra lijevom političkom agendom.
Niz sastanaka sa svjetskim čelnicima
Trump je i prošle godine izazvao pozornost oštrim govorom pred UN-om, u kojem je kritizirao druge države, među ostalim zbog klimatske politike i masovnih migracija.
Njegovo obraćanje otvorilo je dan intenzivnih diplomatskih aktivnosti u UN-u, dok ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini nastavljaju stavljati na kušnju vanjsku politiku njegove administracije. Trump bi se tijekom dana trebao sastati s najmanje 11 svjetskih čelnika, pojedinačno ili u skupinama.
Predviđeni su sastanci s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, privremenom venezuelskom čelnicom Delcy Rodríguez, danskom premijerkom Mette Frederiksen i grenlandskim premijerom Jensom-Frederikom Nielsenom. Sastat će se i s predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Bahreina, Kuvajta i Katara.
Navečer bi se na prijemu za svjetske čelnike mogao kratko susresti s još desecima državnika. U ponedjeljak se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Dugačak popis sastanaka odražava Trumpovu snažnu usmjerenost na vanjsku politiku u drugom mandatu, tijekom kojeg je pokrenuo više ratova, doveo u pitanje dugogodišnja savezništva, prijetio saveznicima invazijom te pokušao posredovati u više od deset sukoba, uz različite rezultate.
Američko-izraelski rat protiv Irana imao je posebno velike posljediceAmeričko-izraelski rat protiv Irana imao je posebno velike posljedice. Doveo je do rasta cijena goriva u svijetu i pada Trumpove popularnosti te predstavlja izazov republikancima uoči kongresnih međuizbora 3. studenoga. Anketa Reutersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak pokazala je da je Trumpova popularnost pala na rekordno niskih 32 posto, uz rast nezadovoljstva republikanaca njegovim upravljanjem troškovima života.
Posebna pozornost bit će usmjerena na Trumpov sastanak s čelnicima šest zaljevskih država. Mnoge od njih zabrinute su zbog napredovanja hutista, skupine koju podupire Iran i koja je zauzela velika područja Jemena, napala Saudijsku Arabiju te ugrozila plovidbu kroz strateški tjesnac Bab el-Mandeb.
Pozornost privlači i prvi Trumpov sastanak s Delcy Rodríguez, koja je preuzela vlast u Venezueli uz potporu njegove administracije nakon što su američke snage u siječnju zarobile predsjednika Nicolása Madura i odvele ga u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom.
Trumpovi saveznici tvrde da Washington surađuje s Rodríguez kako bi venezuelski naftni sektor otvorio američkim ulaganjima. Demokrati i dio republikanaca, međutim, smatraju da administracija nije učinila dovoljno kako bi potaknula održavanje novih izbora u Venezueli.
Na sastanku s čelnicima Danske i Grenlanda Trump bi trebao potpisati sporazum kojim bi se povećala američka vojna prisutnost na Grenlandu, uz istodobno ograničavanje prisutnosti geopolitičkih suparnika SAD-a. Danski i grenlandski dužnosnici nadaju se da će sporazum okončati Trumpove ranije izjave o mogućem preuzimanju Grenlanda silom. /HMS/
