Ponavljanje revizorskih nalaza iz godine u godinu i njihova prisutnost kod različitih subjekata ukazuje na područja u kojima postoji prostor za sustavno unaprjeđenje prakse, jačanje profesionalnih kompetencija i drugačije pozicioniranje stručnjaka unutar organizacija, istaknuto je na panelu „Uloga i odgovornosti profesionalaca u upravljanju javnim resursima“, održanom u okviru 5. Reviconovog Međunarodnog kongresa javnog sektora NEXUS u Neumu.
Ured za reviziju institucija u FBiH već 25 godina provodi financijske revizije ministarstava, javnih pouzeća, zavoda, općina i drugih institucija. Iskustvo stečeno kroz veliki broj revizija omogućava da se pojedinačni nalazi promatraju i kao pokazatelji širih slabosti u sustavu i, što je mnogo važnije, kao signal za unapređenje sistema upravljanja javnim financijama, priopćili su organizatori.
„Ponavljanje određenih nalaza iz godine u godinu, ali i njihovo prisustvo kod različitih subjekata, ukazuje na područja u kojima postoji prostor za sistemsko unapređenje prakse, jačanje profesionalnih kompetencija i drugačije pozicioniranje profesionalaca unutar organizacije“, istaknuo je generalni revizor Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH Mirza Kudić.
Takvi nalazi mogu biti korisni i institucijama koje u tom trenutku nisu predmet revizije. Ako se, naprimjer, problemi pojavljuju u računovodstvenim evidencijama, upravljanju potraživanjima, internim kontrolama ili radu interne revizije, drugi mogu provjeriti postoje li iste slabosti i u njihovom radu, dodao je.
Kudić je kazao kako to mijenja i ono što se očekuje i od računovođa i od drugih profesionalaca u javnom sektoru. Po njegovim riječima, njihov posao nije samo evidentirati i izvještavati o onome što se već dogodilo. Uz podatke i izvještaje koje pripremaju, upravo njihove stručne procjene trebaju pomoći da se rizik prepozna na vrijeme i da rukovodstvo ima pouzdaniju osnovu za donošenje odluka.
Zbog toga problemi koji na prvi pogled djeluju kao računovodstveni često postaju pitanja upravljanja i odgovornosti. Nepotpuna evidencija, loše praćenje potraživanja ili kontrole koje ne funkcioniraju mogu direktno uticati na kvalitetu odluka i način na koji se upravlja javnim novcem.
Revizorski nalazi tako ne služe samo utvrđivanju nepravilnosti, već mogu pokazati gdje sistem treba ojačati da bi davao pouzdanije informacije i ranije prepoznavao rizike.
„Cilj nije pripremiti organizaciju za reviziju, nego izgraditi sistem koji daje pouzdane financijske informacije, na vrijeme prepoznaje rizike i omogućava bolje upravljanje javnim novcem“, poručio je Kudić.
O tim pitanjima na Reviconovom kongresu razgovara se upravo s ljudima koji se s njima susreću u svakodnevnoj praksi. Takva razmjena iskustava dio je dugogodišnje suradnje Revicona i Ureda za reviziju institucija u FBiH, kroz koju se iskustva iz revizorske prakse prenose profesionalcima u javnom sektoru.
Za Jelenu Misitu, izvršnu direktoricu Revicona, upravo je u tome vrijednost ovakve suradnje.
„Naš zajednički cilj je da se iskustvo iz revizorske prakse ne zadrži samo na pojedinačnim revizorskim izvještajima, nego da postane dio znanja koje profesionalci mogu primijeniti u svom svakodnevnom radu. Takva razmjena otvara prostor da se dobra rješenja i korisne prakse brže prepoznaju i prenesu svuda gdje mogu donijeti najveću korist: učinkovito upravljanje javnim resursima“, zaključila je Misita. /FENA/HMS/
