Američki predsjednik Donald Trump ovog je tjedna u neformalnom komentaru iznio svoj stav o ratu u Ukrajini i ustvrdio da ne smatra obje strane podjednako krivima. “Rusija je, iskreno, bila sasvim korektna prema Ukrajini”, izjavio je. “Nisu radili bogzna što.”
Ta je izjava stanovnicima Kijeva, koji tjednima trpe pojačana bombardiranja, i ukrajinskim saveznicima diljem Europe potvrdila sve snažniji dojam da se SAD u ratu priklanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše Politico.
“Američki pregovarači već gotovo dvije godine pokušavaju natjerati Ukrajinu na predaju”, rekla je pred Europskim parlamentom šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas. Dodala je da Ukrajina dosad nije “pokleknula pod Putinovim uvjetima” isključivo zahvaljujući snažnoj potpori Europe.
Dok analiziraju Trumpov najnoviji zaokret prema Ukrajini, neki europski dužnosnici i diplomati procjenjuju da je predsjednikov osobni stav jednako važan kao i politički ciljevi njegove zemlje.
“Mislim da je to osobna stvar”, rekao je David Lidington, bivši član britanske vlade i suradnik na londonskom institutu RUSI. “Trump je egocentričan. Njegova sklonost diktatorima i autokratima, kao i želja da otvori prilike američkim tvrtkama, važni su dijelovi njegove motivacije.”
U neslužbenim razgovorima, dužnosnici EU-a se slažu. “Trump ne voli Zelenskog. Jednostavno mu se ne sviđa”, rekao je jedan vladin dužnosnik koji je izbliza pratio obojicu. “Zato je teže uvjeriti SAD da pomogne u postizanju mira. Kod Trumpa je sve racionalan poslovni dogovor, sve do trenutka kad to prestane biti.”
Diplomat iz jedne zemlje EU, koji je kao i ostali sugovornici želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme, kaže da bi nepredvidljivi Trump mogao ponovno promijeniti mišljenje i povući nedavne poteze protiv Ukrajine. Američki je predsjednik, dodaje diplomat, često mijenjao stavove o mnogim pitanjima, “osim o jednoj stvari”. “Čini se da uvijek podržava Ruse.”
“Kritizirao je Ukrajinu, EU, NATO, ali gotovo nikada nije rekao ništa kritično o Putinu. To je zapanjujuće. Moramo surađivati s administracijom koja se čini proruski nastrojenom više nego išta drugo”, rekao je diplomat.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na upit za komentar.
Gomilanje gubitaka
Za Ukrajinu i njezine europske saveznike, pomisao da ništa ne može promijeniti Trumpov stav prema Zelenskom prilično je sumorna. Nakon četiri i pol godine rata, Kijevu ponestaje novca i sustava protuzračne obrane, a zbog rasta popularnosti desnih populista u Europi, suočava se i s mogućim gubitkom političke potpore u nadolazećim mjesecima.
Trumpov izaslanik Steve Witkoff sastao se u utorak u Oslu s ukrajinskim predsjednikom te čelnicima Norveške i Finske. Danas, u srijedu, odlazi u Sankt Peterburg gdje će s ruskim vodstvom razgovarati o mirovnim prijedlozima, jer se Bijela kuća snažno zalaže za prekid vatre. Jedna od opcija koja će biti ponuđena Putinu je trilateralni samit s Trumpom i Zelenskim.
Dosadašnji pokušaji da se ruskog predsjednika privoli na takav sastanak nisu uspjeli, a diplomati EU-a ne vjeruju da Putin pokazuje iskrenu želju za primirjem. Upravo zato Trumpovo neprijateljstvo prema Zelenskom predstavlja toliki problem.
“U Europi postoji jasan konsenzus da Putin ne želi mir”, rekao je drugi diplomat EU-a. “Njega će na mir trebati prisiliti.”
No, umjesto da postavlja zahtjeve Putinu, Trump je pojačao pritisak na Zelenskog, čak i dok Rusija ovog mjeseca intenzivira napade na ukrajinske gradove. Ukrajinski čelnik osjeća taj pritisak, što je priznao i europskim kolegama na privatnim sastancima u Bruxellesu prošlog tjedna, tvrdi prvi diplomat.
U nizu izrazito kritičnih komentara posljednjih dana, Trump je izjavio da Zelenskog “nije briga” i da “ne želi okončati ovaj rat” te da bi ga trebalo zamijeniti na čelu države ili kao pregovarača. “Predsjednik Putin bi želio nagodbu”, rekao je Trump. “Predsjednik Zelenski je mogao riješiti ovaj rat ili sklopiti dogovor već mnogo puta.”
“Ribanje” u Ovalnom uredu
Lidington smatra da Trumpova netrpeljivost možda proizlazi iz incidenta tijekom njegova prvog mandata 2019. godine, kada je od ukrajinskog čelnika tražio pomoć u istrazi protiv Joea Bidena. Niz neugodnih susreta u godinama koje su uslijedile, uključujući onaj u Ovalnom uredu u veljači 2025., samo su pojačali taj dojam.
NOW – Zelensky, Trump, and Vance argue in the Oval Office.
https://t.co/olcwxN6VRO
— Disclose.tv (@disclosetv) February 28, 2025
“Bilo je jasno da su na tom zloglasnom sastanku u Bijeloj kući Trump i potpredsjednik JD Vance planirali javno ‘izribati’ Zelenskog. Već tada mi je upalo u oči da u svemu tome postoji snažan osobni element”, rekao je Lidington.
“Mislim da postoji još nešto: ako pogledate ljude kojima se Trump pokušava dodvoriti, to su obično autokratski ‘čvrstorukaši’”, dodao je Lidington.
Prisjetio se večere sa svjetskim vođama 2018. u Parizu povodom stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata. Domaćini su bili francuski predsjednik Emmanuel Macron i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, ali Trumpa nije zanimalo razgovarati s njima.
“Iz govora tijela bilo je sasvim očito da mu idu na živce. Jedna od osoba s kojima je doista želio razgovarati bio je turski čelnik Erdoğan i drugi koji se uklapaju u tu sliku moćnika kakvom se i sam voli prikazivati”, primijetio je.
“Čudne priče”
Visoki dužnosnik jedne europske zemlje koji je upoznat s pregovorima kaže da su Trumpovi motivi dijelom politički, dijelom poslovni, a dijelom se svode na osobne simpatije. “Trenutno su u izbornom ciklusu i treba im netko koga će okriviti za rast cijena”, rekao je dužnosnik. “Općenito, Trump voli određene tipove ljudi i vođa. Zapravo su mu dragi uspješni i vedri ljudi.”
Zelenski je proteklih dana upozorio da njegova zemlja trpi sve više civilnih žrtava jer je SAD smanjio potporu, što uključuje i usluge Starlinka i Starshielda koje Ukrajini pomažu u obrani i planiranju operacija. “Za ovo još uvijek nemamo objašnjenje, samo razne čudne priče”, rekao je Zelenski američkim kongresnicima u ponedjeljak.
Ovog mjeseca izostala su i uobičajena upozorenja američkih partnera o nadolazećim ruskim raketnim napadima. Ukrajini također ponestaje raketa presretača za sustav Patriot, dodao je.
Pentagon nije službeno komentirao te pritužbe. Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini objavila je da je prošlog mjeseca diljem zemlje ubijeno 328 civila, a više od 2000 ih je ranjeno, što je porast od 85 posto u odnosu na rujan 2025. UN navodi da su prva dva tjedna listopada bila među najsmrtonosnijima za civile u posljednjih nekoliko godina zbog učestalih napada projektilima i dronovima.
Prvi citirani diplomat EU-a kaže da su mnoge europske vlade iznervirane jer ih je Trump dosad potpuno isključio iz svojih razgovora s Putinom. “Vjerojatno postoji mnogo više dijaloga između Amerikanaca i Rusa nego što mi znamo”, rekao je diplomat.
Sastanak s Witkoffom u Norveškoj u utorak otvorio je mogućnost da izravna komunikacija s Putinom ponovno bude opcija, barem za Zelenskog.
“Danas je bio dobar dan za mir”, izjavio je finski predsjednik Alexander Stubb nakon sastanka u Oslu. “Na sadržajnoj i tehničkoj razini zapravo smo postigli velik napredak ‘ispod radara’ u proteklih tjedan dana.”
Dodao je da proces ponovno ide u dobrom smjeru. “Nadajmo se da neće biti koraka unatrag.”/HMS/
