Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da se na sastanku koalicije razgovaralo o inicijativi Domovinskog pokreta da se u BiH za Hrvate osnuje posebna izborna jedinica te da se radi o naporu za političkom vidljivosti, no za promjenu izbornoga sustava i Ustava potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH. Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami, rekao je. DP-ovu inicijativu u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” analiziraju Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.
Domovinski pokret zatražio je u ponedjeljak da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije hitno postigne dogovor o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti kako bi se osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put, kazao je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.
– Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način “na nož”. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes, rekao je Barać.
– Mi smo u ponedjeljak, kad smo objavili taj dokument, htjeli postići efekt. Efekt je taj da mi večeras sjedimo u studiju Otvorenoga i raspravljamo na ovu temu, rekao je.
– Ono što smo komunicirali prema našim koalicijskim partnerima je bilo sljedeće: da ćemo za dva tjedna naznačiti službeni pozicijsi dokument koji ćemo predočiti koalicijskim partnerima – da idemo upravo u tome smjeru, osiguravanja hrvatske izborne jedinice u BiH. Nakon toga bismo s tim pozicijskim dokumentom upoznali sve saborske klubove, uključujući i Ured predsjednika Republike. Ovo je jednostavno opći nacionalni interes i mi tu želimo zaista tražiti što širi konsenzus, dodao je Barać.
– Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa, da glasaju za nju. To je skroz u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes RH u cijelosti. Gledamo veću širinu. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu, dodao je.
Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ), kazao je da se još ne zna što je to, kakva je to ideja u smislu konkretnog prijedloga.
– Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH, rekao je i ponovio da su četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.
– To je na neki način zloupotreba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti, dodao je.
– Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva jer osoba koja je izabrana je “persona non grata” bila u općinama gdje su Hrvati većina, u općinama i gradovima, istaknuo je Matušić./HMS/
