Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru otvorena je 12. međunarodna znanstvena konferencija Identiteti – Kulture – Jezici pod naslovom „Rad na prošlosti: između zaborava i postistine“. Više od 80 znanstvenika, istraživača i stručnjaka promišlja o načinima na koje se prošlost interpretira, oblikuje i prenosi kroz različite discipline i društvene prakse.
Prorektor za znanost Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Marko Odak istaknuo je kako na SUM-u trenutačno ima 12 časopisa, a da Filozofski fakultet ima veliki broj simpozija, međunarodnih i znanstvenih konferencija te da je prvi koji ima indeksiran časopis Hercegovina u bazi SCOPUS.
„Konferencija Identiteti – Kulture – Jezici već se 12 godina profilirala kao važno mjesto susreta znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Tema je danas posebno aktualna jer se ne suočavamo samo s pitanjem kako pamtimo prošlost, nego i tko oblikuje naše pamćenje te kako nove tehnologije utječu na razumijevanje povijesti, identiteta i kulture“, kazao je prorektor Odak te izrazio uvjerenje da će konferencija potaknuti daljnja istraživanja.
Prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednica Organizacijskog odbora Konferencije prof. dr. sc. Jela Sabljić Vujica istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa proučavanju prošlosti.
„Dio tema ovogodišnje konferencije otvara niz važnih pitanja o odnosu prema povijesti, kolektivnom pamćenju, zaboravu i suvremenim načinima oblikovanja istine. U vremenu ubrzanih informacija, različitih interpretacija i sve češće relativizacije činjenica, znanstveni prostor ostaje mjesto argumentiranoga dijaloga, kritičkoga mišljenja i odgovornoga pristupa znanju“, poručila je prodekanica Sabljić Vujica.
Među plenarnim izlagačima bio je prof. dr. sc. Pontus Lindgren-Ciampi sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj, koji se bavi pitanjima vezanim uz povijest ovih prostora, s posebnim naglaskom na kulturu pamćenja i teorije koje oblikuju razumijevanje prošlih događaja.
„Pitanja poput kulture pamćenja i načina na koje društva interpretiraju i prenose povijesna iskustva ključna su za razumijevanje suvremenih identiteta i društvenih procesa“, istaknuo je prof. Lindgren-Ciampi.
Plenarni izlagač prof. dr. sc. Max Bergholz sa Sveučilišta Concordia u Kanadi predstavio je svoje istraživanje kroz izlaganje autobiografskog i povijesnog karaktera, približivši sudionicima iskustva stečena tijekom višegodišnjeg terenskog rada. Govorio je o terenskim iskustvima i događajima iz Srbije i zapadne Bosne koji su obilježili njegova istraživanja tijekom poslijediplomskog studija te je predstavio i novu knjigu na kojoj trenutačno radi o Glini u Hrvatskoj.
„Analiza nasilja tijekom 1941. godine ne bi trebala služiti traženju pobjednika i poraženih ni dokazivanju tko je bio u pravu, nego boljem razumijevanju ‘naše zajedničke čovječnosti’“, poručio je prof. Bergholz.
Prof. dr. sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu jedan je od plenarnih izlagača na konferenciji te je predstavio tri ključne teze o ulozi sjećanja u obradi prošlosti i istaknuo važnost povijesti za oblikovanje identiteta pojedinca i zajednice.
„Povijest je emocionalna i identitetska kategorija. Kada bismo ostali bez povijesti, ostali bismo i bez identiteta. Upravo kroz sjećanje obrađujemo prošlost i stvaramo temelje za razumijevanje sadašnjosti“, poručio je prof. Cipek.
Prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku jedna je od plenarnih izlagačica koja je istaknula kako je tema o prošlosti, zaboravu, sjećanju, postistini, ali i istini izuzetno aktualna i relevantna ne samo za povijesne znanosti nego i za društvo u cjelini.
Ovogodišnja konferencija potvrdila je važnost interdisciplinarnog dijaloga o prošlosti, identitetu i suvremenim društvenim izazovima. Kroz razmjenu znanstvenih spoznaja i različitih perspektiva sudionici su otvorili prostor za nova promišljanja o ulozi povijesti, sjećanja i istine u današnjem društvu. /HMS/
