Ako Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) ne povuče izmijenjeni pravilnik o angažmanu vanjskih stručnjaka koji nadziru provjeru imovine sudaca i tužitelja, vrlo je izvjesno da bi moglo ostati bez financijske podrške koju je Europska unija izdvajala za ovaj proces. Iz VSTV-a tvrde da bi u tom slučaju angažirali stručnjake financirane iz proračuna institucija BiH.
Detektor iz svojih izvora neslužbeno saznaje da je u Bruxellesu već donesena odluka o mogućem prekidu financiranja nadzora nad imovinom sudaca i tužitelja ukoliko VSTV u međuvremenu ne stavi sporni pravilnik izvan snage.
Iz VSTV-a navode da nisu zaprimili službenu reakciju Europske komisije, a na pitanje kako će postupiti u slučaju da EU odluči obustaviti financiranje, odgovaraju da “svoje postupanje ne zasnivaju na špekulacijama i pretpostavkama koje se pojavljuju u javnom prostoru od neslužbenih izvora”.
Istovremeno naglašavaju da je “Odjel za provođenje postupka po izvještajima koji je nadležan za provjere imovine sudaca i tužitelja u cijelosti financiran iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine”.
“Ni jedan zaposlenik Odjela, materijalni resursi, prostorije, IT oprema niti suradnja s drugim institucijama nisu financirani sredstvima međunarodnih partnera”, navode iz VSTV-a.
Dodaju da bi se “eventualni hipotetički prestanak partnerske suradnje Europske komisije s VSTV-om u implementaciji odredaba o integritetu mogao odnositi isključivo na stručnjake koji imaju savjetodavnu ulogu prema Odjelu za provođenje postupka po izvještajima”.
VSTV je na sjednici 15. travnja usvojio izmjene pravilnika u dijelu koji se odnosi na vanjsko praćenje Odjela za provjeru imovine nositelja pravosudnih funkcija i načina angažiranja vanjskih stručnjaka koji prate njihov rad. Članovi Vijeća su odlučili da će se vanjski stručnjaci birati javnim natječajem, a u komisijama će dva člana imenovati EU i jednog VSTV.
Odluku su donijeli bez konsultacije sa EU.
Prema Zakonu o VSTV-u, kažu u ovoj pravosudnoj instituciji, VSTV je jedini nadležan za angažiranje stručnjaka koji imaju ovlaštenje savjetovati zaposlenike Odjela. Dodaju da Europska komisija financira isključivo te stručnjake koji ne sudjeluju u provjerama, već savjetuju Odjel ukoliko ocijene to potrebnim i ukoliko Odjel od njih potražuje savjet.
Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, ranije je u dopisima predsjedniku VSTV-a Saninu Boguniću izrazila zabrinutost u vezi s nacrtom izmjena i dopuna pravilnika, upozoravajući na moguće posljedice po efikasnost, kredibilitet i neovisnost sustava vanjskog praćenja.
U VSTV-u kažu da su zadovoljni dosadašnjom suradnjom s Europskom komisijom te navode da su u četiri javno objavljena izvještaja međunarodni stručnjaci ocijenili rad Odjela izuzetno kvalitetnim i profesionalnim.
Kažu da bi im bilo zadovoljstvo da trenutno angažirani stručnjaci nastave svoj angažman, budući da postoji obostrano zadovoljstvo suradnjom i kvalitetom rada.
Iz VSTV-a kažu da će u slučaju eventualne obustave financiranja savjetodavnih pozicija, koje, prema njihovim tvrdnjama, ne obavljaju suštinske poslove bitne za funkcionalnost Odjela, “osigurati da u transparentnoj proceduri, na osnovu zakonskih ovlaštenja u najboljem javnom interesu angažiraju stručnjake koji će biti financirani iz proračuna institucija BiH”.
Dodaju da je savjetodavna uloga međunarodnih stručnjaka bila posebno važna u početnoj fazi uspostavljanja radnih procesa, dok danas Odjel, nakon godinu dana rada, funkcionira samostalno i ostvaruje zapažene rezultate. Podsjećaju i da je Zakonom o VSTV-u predviđeno da angažman stručnjaka traje četiri godine od početka primjene zakona, te da je tranzicijsko razdoblje već u posljednjoj fazi.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH ocjenjuje da se na ovaj način obesmišljava stručni mehanizam koji je trebao osigurati neovisni vanjski nadzor nad radom Odjela za provjere i funkcioniranje cijelog tog sustava.
Prema njenim riječima, cilj je bio da europski stručnjaci, koje delegira Evropska unija, provode neovisan nadzor i monitoring rada Odjela, posebno u pogledu efikasnosti postupanja, imajući u vidu da se sustav provjera imovinskih kartona tek uspostavlja.
Korajlić, međutim, upozorava da se u pravosudnoj zajednici bilježi snažan otpor, uz istovremene pokušaje VSTV-a da poveća kontrolu nad procesom i da na neki način zatvori mogućnost takve vrste monitoringa na način da sam određuje tko će biti vanjski stručnjaci i kako će izgledati ta vrsta nadzora. Ona smatra da je takav pristup problematičan i u odnosima s Europskom unijom, koja je uložila značajna sredstva da bi uopće funkcionirale osnovne funkcije VSTV-a i da bi se uspostavili ovi mehanizmi nadzora.
“Očigledno je da postoji nastojanje da se VSTV zatvori od bilo kakvog neovisnog nadzora i da sam sebi odgovara”, navodi Korajlić.
Ona dodaje da je vanjski nadzor važan, ne samo zbog neovisnosti i objektivnosti nego i zbog transparentnog izvještavanja i analiza rada.
Iz VSTV-a ističu da su dosadašnji rezultati Odjela dokaz njegove uspješnosti, navodeći da je uspostavljen u kratkom roku te da je do sada izvršena provjera imovine više od 130 sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, te da su stotine izvještaja o imovini i interesima nositelja pravosudnih funkcija već javno dostupne na internetskoj stranici Vijeća.
Navode da je uspostavljena uspješna suradnja s domaćim institucijama i međunarodnim partnerima, zbog čega rad Odjela i rezultati provjera imovine predstavljaju, kako navode, jedan od najuspješnijih reformskih procesa u pravosuđu BiH.
Detektor je ranije pisao o izvještajima vanjskih stručnjaka EU u kojima su oni upozorili da Odjel za provjeru imovine sudaca i tužitelja i dalje radi s nedovoljnim kapacitetima, te da rad dodatno usporava i odbijanje članova domaćinstava da dostave podatke.
VSTV je tada odgovorio kritikama, navodeći da se Europska unija previše miješa u sam proces provjera./HMS/
