Idejni projekt dionice brze ceste Mostar Sjever – Polog, duge 20,3 kilometra, procjenjuje njezinu izgradnju na najmanje 461,9 milijuna KM bez PDV-a, a s obzirom na rast cijena građevinskih radova posljednjih godina očekuje se kako bi konačna vrijednost mogla biti i znatno veća.
Projekt je izradio IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, a odgovorni projektant je Predrag Šarkinović. Financiranje je predviđeno prvenstveno kroz kapitalne transfere i Proračun Federacije BiH. Za sada nije planirana izrada glavnog projekta ove dionice.
Transeuropska prometna mreža
Riječ je o prvoj dionici buduće brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, ukupne dužine oko 61 kilometar.
Cesta je uvrštena u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN–T), čime dobiva status međunarodnog prometnog koridora s očekivanim značajnim teretnim i putničkim prometom prema Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Projektanti navode kako će nova prometnica povećati gospodarsku vrijednost i konkurentnost industrijskih zona u Vrapčićima, Miljkovićima i drugim dijelovima Mostara zahvaljujući bržem i učinkovitijem transportu robe.
Prema dostupnim podacima, planirana trasa trenutačno nije uvrštena u važeći Prostorni plan Mostara niti njegove kasnije izmjene i dopune. Prije eventualnog ucrtavanja u plansku dokumentaciju morat će biti provedene zakonom propisane procedure koje uključuju i sudjelovanje javnosti.
Zahtjevni objekti
Iako će nova cesta omogućiti da tranzitni promet iz smjera Sarajeva i Dalmacije prema Zapadnohercegovačkoj županiji zaobiđe uže gradsko područje Mostara, procjenjuje se kako neće značajno rasteretiti postojeću gradsku prometnu mrežu.
Posebnost ove dionice predstavlja velik broj zahtjevnih infrastrukturnih objekata.
Planirani su tunel Keveljača dužine 2.807 metara, tunel Cim dužine 1.975 metara, vijadukt Radobolja dužine 416 metara te most Vojno dug čak 830 metara.
Predviđena je i nova prometna veza od petlje Vihovići prema lokalnoj cesti za Gorance, iznad Tutine krivine.
Zaštićena vodocrpilišta
U projektnoj dokumentaciji navodi se i kako je prilikom definiranja trase vođeno računa o zaštiti vodnih resursa.
Projektant ističe da su respektirane zaštitne zone vodocrpilišta Radobolja i Studenac te da je trasa prilagođena kako bi se utjecaj na izvorišta pitke vode sveo na najmanju moguću mjeru.
Što kažu mještani
Posebnu pozornost tijekom pripreme projekta privukli su prigovori dijela mještana Cima, Ilića i Vihovića, osobito naselja Orlac, kroz koje ili u čijoj se neposrednoj blizini planira prolazak buduće prometnice.
Projektant nabodno ističe kako su tijekom izrade idejnog projekta nailazili na poteškoće pri provođenju geomehaničkih istraživanja na terenu.
Navodi se da su pojedini mještani osporavali izvođenje istražnih radova i pristup lokacijama predviđenima za geološka i geomehanička ispitivanja, što je u određenoj mjeri otežalo prikupljanje potrebnih podataka za projektiranje trase.
S druge strane, dio stanovnika navedenih naselja već dulje vrijeme izražava zabrinutost zbog mogućeg utjecaja buduće prometnice na kvalitetu života, vrijednost nekretnina, okoliš te ukupni razvoj naselja kroz koja je planiran prolazak trase, piše Bljesak.info.
Budući da trasa još nije uvrštena u prostorno-plansku dokumentaciju Grada Mostara, očekuje se da će upravo tijekom postupka javne rasprave građani imati priliku iznijeti svoje primjedbe, prijedloge i zahtjeve vezane uz konačno definiranje koridora buduće brze ceste. /HMS/
